Hrvatske šume (HŠ) su izvestile da će od 1. oktobra početi s preuzimanjem žira hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka sakupljenog u registrovanim šumskim objektima, pri čemu će sakupljačima za kilogram žira hrasta lužnjaka plaćati 2.50 evra, a hrasta kitnjaka 2.70 evra.
Damir Felak, šef uprave Hrvatskih šuma u Koprivnici, rekao je da ako žetva bude dobra, može se sakupiti do 50 kilograma dnevno.
"U najoptimističnijem slučaju, to bi značilo da se može zaraditi do 150 evra bruto dnevno", naveo je.
Nadležni napominju da se radi o bruto iznosima iz kojih se moraju platiti porezi i doprinosi.
Područje kvalitetnih hrastovih šuma kojima rukovode Hrvatske šume se proteže od Vinkovaca do Karlovca. Žir će se sakupljati samo u registrovanim šumskim objektima hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka, odnosno u onim šumama koje se koriste za proizvodnju kvalitetnog semenog materijala duži niz godina, a čiji su odabir sprovele stručne osobe resornog ministarstva i Hrvatskog šumarskog instituta na predlog stručnjaka iz HŠ-a.
S tačnom lokacijom mesta preuzimanja sakupljenog žira sakupljač će biti upoznat prilikom izdavanja dozvole.
Uslugu sakupljanja žira Hrvatske šume plaćaće sakupljačima po ceni od 2,50 evra po kilogramu za žir hrasta lužnjaka, te 2.70 evra po kilogramu za žir hrasta kitnjaka.
Navedene cene predstavljaju bruto iznos u kojem su sadržani svi porezi i doprinosi skladno Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o doprinosima, napominju iz HŠ-a.
"Pri preuzimanju žira radnici Hrvatskih šuma će pomno voditi računa o kvalitetu žira jer samo kvalitetnim žirom možemo da pomognemo prirodnoj obnovi šuma, proizvodnji sadnica i na kraju u nasleđe ostaviti kvalitetne šume hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka našim unucima, onakve kakve smo i mi nasledili od naših dedova", poručili su.
Kako su mediji prenosili prošle godine, predstavnici državnih i privatnih preduzeća iz Austrije i Nemačke su bili naročito zainteresovani za sremski žir.
"Njima je naš žir interesantan jer je, zbog klimatskih promena, prisutno pomeranje vegetacije ka severu. Nažalost, to istovremeno znači i da su naše hrastove šume sve ugroženije i da se moraju praviti planovi kako da se adaptivno ponašamo. U svakom slučaju, postoji mogućnost da mi viškove žira, kada bismo ih imali - prodamo, postoje i procedure u skladu sa našim zakonodavstvom kako se to radi. Postoji i cenovnik: koliko košta sirov žir, koliko hemijski i termički obrađen, a koliko onaj koji bismo prodali iz hladnjače. Međutim, naše su potrebe tolike da mi nemamo puno prostora za izlazak na tržište”, zaključio je izvršni direktor "Vojvodina šuma" Marko Marinković.
Drvo koje može da živi i 2.000 godina
Najrasprostranjenija vrsta hrasta na našem području jeste hrast lužnjak.
U Vojvodini je pod hrastom lužnjakom oko 30.000 hektara.
Druga karakteristična vrsta hrasta jeste hrast kitnjak, raširen širom Evrope, a čiji su kvalitet i tvrdoća takvi da se od njega prave i dugovečna burad za vino i neke druge destilate. Legende iz davnina govore o hrastu kao svedoku mnogih davnih događaja koji datiraju čak iz srednjeg veka, a imamo još uvek živa stabla iz tog vremena.
U vreme božićnih praznika je običaj da se seče Badnjak. Ipak, to ne treba raditi sa mladicama tek izniklog hrastića, jer je reprodukcija i podmlađivanja bilo koje šume, pa tako i hrastove, dug, mukotrpan i neizvestan proces. Badnjak može biti i otpala grana sa velikog stabla ili odsečen manji ogranak odraslog hrasta, preneo je RTV.
Potrudimo se da očuvamo ovo plemenito drvo čiji životni vek može da traje čak 2.000 godina.
(EUpravo zato/Index.hr)
