Povrtari se sve češće suočavaju sa ozbiljnim izazovima u proizvodnji. Od pronalaska kvalitetnog semena, preko borbe sa bolestima, štetočinama i nedostatkom vode, do prilagođavanja sve nepredvidljivijim klimatskim uslovima, izazova je mnogo.
Uz sve ove poteškoće, očekivati jeftinu hranu postaje sve teže, tvrde poljoprivrednici. Stručnjaci upozoravaju da su dodatne investicije u poljoprivredu u ovakvim uslovima gotovo nezamislive, što dodatno komplikuje stabilnost proizvodnje.
To potvrđuje i porodica Bogoljuba Vitomirova, koja se poljoprivrednom bavi više od tri decenije. Od 2015. proizvode lubenice, dinje i papriku, a da bi sve mogli da odrade kvalitetno, ove godine su odlučili da smanje površine pod povrćem. Ove godine velike probleme i štete nanele su im vrane. Protiv njih je teško boriti se, jer su, kako kaže, veoma inteligentne životinje i vrlo brzo se naviknu na različite zvuke, zmajeve i ostala sredstva za rasterivanje.
"Vrane su porazbijale prvi rod lubenica i izbušila su sva creva za navodnjavanje na paprici. Kad vrane probiju lubenicu, ona više nije za upotrebu, pa smo prve lubenice koje su trebale da nam donesu zaradu bacili. Pet tona ovog povrća otišlo je u nepovrat. Creva smo pokušali da pokrpimo, ali to nije imalo smisla, tako da smo morali da kupimo novih 24 kilometara creva", objašnjava za RTS Bogoljub Vitomirov, poljoprivrednik iz Tomaševca.
Ovogodišnju proizvodnju prati i najezda insekata od koje je sve teže zaštititi povrće.
"Zime su sve blaže, insekti preživljavaju i samo se razmnožavaju. Hemija je izuzetno skupa, a mi smo primorani da prskamo mnogo puta. Kada isprskamo mirni smo samo dva, tri do pet dana. Mnogo je efikasnih preparata povučeno iz upotrebe, a adekvatne zamene nema. Obično se sada koriste kontaktni insekticidi, to ubija smo insekte koji su prisutni, dok sa strane dolaze novi", navodi.
Nedostatak padavina pokušavaju da nadomeste zalivanjem, ali navodnjavanje nije dovoljno da bi se proizvodnja očuvala.
"Paprika je zbog visokih temperatura odbacivala cvet, tako da će rod biti smanjen. Tripsa ima puno, on utiče na kvalitet plodova, pa ne možemo da se nadamo da će biti puno prve klase. A ona nas i izvlači, ako nje nema, nema zarade", kaže Vitomirov i dodaje da je poseban problem što je njegova proizvodnja u području u kojem često duvaju jaki vetrovi koji lome sve.
Sa pojavom sunca kreću bolesti, a za papriku je, kaže, najpogubnija bakterioza. Tu nema spasa, jer "bolest može samo koliko toliko da se drži pod kontorlom, izlečenja nema".
Svake godine, kaže, u proizvodnju ulaze sa velikom neizvesnošću i dok ne prodaju i poslednji proizvod ne mogu da znaju da li su i koliko zaradili. U ovoj porodici sve više razmišljaju da nešto menjaju. Da li će to biti promena setvene strukture ili potpuni izlazak iz povrtarstva, još ne znaju.
Ne treba očekivati da će hrana da pojeftini
Na imanju Atile Pataia u Novom Itebeju povrće se gaji više od 20 godina, ali poslednjih godina proizvodnja peršuna, paštnaka, šargarepe i cvekle postaje sve teža. Prošle godine su morali da zalivaju tri meseca u dve smene, što donosi velike troškove, dok cene proizvoda ostaju iste. Vrućine otežavaju rast biljaka, a napredak je minimalan, tek u septembru su se biljke razvile nakon zahladnjenja.
Zbog toga Patai planira da proširi površine pod navodnjavanjem, jer bez njega sada gotovo da nije moguće proizvoditi ni ratarske kulture.
Promene u radu su neminovne, ali povrtarstvo i dalje prati ugovore sa trgovinskim lancima. U ratarstvu već uvode kulture otpornije na sušu, poput maka i stočnog sirka, dok kukuruz polako izbacuju. Klimatske promene sve više otežavaju proizvodnju hrane, zbog čega voće i povrće ostaje skupo.
Patai ističe da u ovakvim uslovima ne treba očekivati jeftinu hranu, a dodatne investicije su gotovo nemoguće jer zarade nema.
U Srednjem Banatu rastu površine pod povrćem
Uprkos brojnim problemima sa kojima se povrtarstvo suočava, poslednjih godina se proizvodnja povrća u Srednjem Banatu povećava. Poljoprivrednici koji imaju parcele blizu vodotokova, sa ratarstva prelaze na uzgoj povrća na otrovorenom. Stručnjaci kažu da je gajenje povrtarskih useva daleko zahtevnije od ratarskih.
"Navodnjavanje mora biti intenzivno, a u uslovima kada imamo duge periode sa visokim temperaturama često dolazi do isušivanja ili opadanja nivoa prirodnih izvora vode u kanalima ili bunarima. U uslovima čestog navodnjavanja postoji opasnost od pojave bolesti i visokih isparenja, pa režim ishrane useva mora biti prilagođen ovim problemima, jer je česta blokada mikro i makroelemanata", kaže Snežana Parađenović iz PIS RC Zrenjanin, prenosi RTS.
Na ovom području najviše su zastupljeni paprika, crni i beli luk, karfiol, brokoli, kupus, kelj, krompir, praziluk, šargarepa, celer, cvekla, paradajz, lubenice, patlidžan...
"Ova vrsta proizvodnje, pre svega, zahteva tačnu dijagnostiku problema, kontinirano praćenje zdravstvenog stanja, dobro poznavanje bilogije patogena, cikluse razvoja štetočina, uslove koji doprinose pojavi simptoma, a najvažnija je sanacija i rešavanje ovih problema u cilju proizvodnje kvalitenih useva", objašnjava i dodaje da je sve teže utvrditi prave uzroke bolesti biljaka.
"Insekti sve češće imaju veliki broj generacija, sitni su i imaju skriveni način života. Prenosioci su virusnih oboljenja, a detekcija prisutnosti nastalih šteta je često nejasna. Takvi isekti su tripsi, vaši, cikade i sve češće grinje. Takođe, zbog visokih temperatura sve je više prisutna i pojava smotavca i sovica, čije larve prave ozbiljne probleme", navodi.
U proizvodnji hrane, posebno u povrtarstvu, bitno je izabrati prave preparate za zaštitu.
"Veoma je važna primena pesticida koji su registrovani i imaju kratku karencu. Dužina vegetacije povrtarskih proizvoda ograničena i često se konzumiraju u svežem stanju, iznose se na pijacu ili prodaju u marketima, te je neophodna analiza ostataka pesticida u cilju zaštite potrošača", kaže Parađenović.
Ističe da su proizvođači povrća u Srednjem Banatu vrlo odgovorini i da sarađuju sa poljoprivrednom inspekcijom. O primeni preparata vodi se tačna evidencija, što je bitno kako zbog samih proizvođača, tako i zbog plasmana na tržište.
(EUpravo zato.rs)
