- Evropska komisija prognozira rast BDP-a Srbije od 3,3 odsto u 2026. i 3,8 odsto u 2027, uz usporavanje na 2,9 odsto u 2028.
- Brisel upozorava da zarade rastu brže od produktivnosti, dok su strane direktne investicije u padu od 2025. godine.
- EXPO bi mogao da da dodatni podsticaj rastu u 2027, ali efekti bi mogli da oslabe već naredne godine.
Prema jesenjim ekonomskim prognozama Evropske komisije, bruto domaći proizvod Srbije trebalo bi da poraste za 3,3 odsto u 2026. godini, dok se za 2027. očekuje ubrzanje na 3,8 odsto. Međutim, u 2028. godini predviđa se usporavanje privrednog rasta na 2,9 odsto.
Ove projekcije dolaze nakon relativno slabog rezultata iz 2025. godine, kada je srpska ekonomija ostvarila rast od 2,1 odsto.
U prvoj polovini 2026. zabeleženo je ubrzanje na 3,5 odsto, prvenstveno zahvaljujući većoj domaćoj potrošnji.
Glavni pokretači rasta
Evropska komisija ocenjuje da su rast zarada, povećanje minimalne zarade i socijalnih davanja, kao i povoljniji uslovi kreditiranja stanovništva, doprineli jačanju potrošnje i oporavku poverenja građana.
Izvoz je takođe beležio stabilan rast, ali je njegov doprinos bio koncentrisan u manjem broju industrijskih grana, među kojima se posebno izdvajaju električna vozila. Istovremeno, uvoz je rastao bržim tempom.
Dodatni podsticaj ekonomskim aktivnostima tokom 2027. godine trebalo bi da donese organizacija međunarodne izložbe EXPO u Beogradu, pre svega kroz veći broj turista, investicionu aktivnost i povezane uslužne delatnosti.
Ipak, Brisel upozorava da bi efekti ovih privremenih podsticaja mogli da oslabe nakon 2027. godine, što bi se odrazilo i na ukupnu stopu privrednog rasta. Zbog toga se očekuje da domaća ekonomija u 2028. uđe sa slabijim zamahom.
Zarade rastu brže od produktivnosti, strane investicije u padu
Poseban razlog za zabrinutost Evropske komisije predstavljaju dugoročniji trendovi u srpskoj privredi.
Prema oceni Komisije, zarade u Srbiji već nekoliko godina rastu brže od produktivnosti rada. Takav odnos može da poveća troškove poslovanja i oslabi konkurentsku poziciju domaćih kompanija, naročito na međunarodnom tržištu.
Dodatni problem predstavlja smanjenje priliva stranih direktnih investicija, koje je prisutno od 2025. godine.
Ova dva trenda zajedno predstavljaju izazov za dosadašnji model razvoja Srbije, koji se u velikoj meri oslanjao na privlačenje stranog kapitala i konkurentnost zasnovanu na relativno niskim troškovima radne snage.
Ukoliko se rast produktivnosti ne ubrza i ne dođe do novih investicionih ciklusa, postoje rizici da domaća privreda izgubi deo svoje konkurentnosti.
Inflacija ponovo ubrzava, javni dug ostaje stabilan
Evropska komisija očekuje da prosečna inflacija u Srbiji tokom 2026. godine iznosi 3,3 odsto, dok bi u 2027. mogla da poraste na 4,2 odsto. Nakon toga predviđa se njeno usporavanje.
Kada je reč o javnim finansijama, budžetski deficit trebalo bi da dostigne 3,5 odsto BDP-a u 2026. godini, a zatim postepeno da se smanjuje i do 2028. padne ispod tri odsto.
Javni dug bi, prema projekcijama Komisije, trebalo da ostane relativno stabilan i da se tokom celog posmatranog perioda kreće oko 44 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Srbija bi 2027. mogla da predvodi region
U poređenju sa ostalim ekonomijama Zapadnog Balkana, Srbija bi prema prognozama Evropske komisije mogla da ostvari najvišu stopu rasta u 2027. godini.
Za Albaniju se predviđa rast od 3,4 odsto u 2026. i 3,3 odsto u 2027. godini, dok bi Severna Makedonija trebalo da zabeleži rast od 3,5, odnosno 3,4 odsto.
Bosna i Hercegovina mogla bi da ostvari rast od 3,3 odsto u obe godine, dok se za Crnu Goru očekuje 3,1 odsto u 2026. i tri odsto u 2027. godini.
Ipak, Evropska komisija ukazuje da bi deo prednosti Srbije u narednoj godini mogao da bude rezultat jednokratnog podsticaja povezanog sa EXPO projektom.
Evropska privreda sa skromnijim rastom
Prema istim projekcijama, ekonomija Evropske unije trebalo bi da poraste za 1,4 odsto u 2026. i 2027, a zatim za 1,5 odsto u 2028. godini.
Za evrozonu se očekuje nešto sporiji rast - 1,2 odsto u prve dve godine prognoze i 1,3 odsto u 2028.
Predstavljajući projekcije, evropski komesar za ekonomiju, produktivnost, sprovođenje i pojednostavljenje Valdis Dombrovskis ocenio je da je privreda EU tokom ove godine pokazala veću otpornost nego što se očekivalo. Ipak, upozorio je da takvi rezultati ne bi trebalo da se podrazumevaju i istakao da su zaštita javnih finansija, jačanje konkurentnosti i stvaranje uslova za dugoročni rast među ključnim prioritetima Unije.
(EUpravo zato)