Nemački sektor zanatstva suočava se sa sve ozbiljnijim problemima, uprkos najavama oporavka ukupne privrede. Slaba potražnja, visoki troškovi energije i materijala, pad investicija i sve teže poslovanje mogli bi da dovedu do gubitka između 70.000 i 80.000 radnih mesta godišnje, upozorio je predsednik Nemačke konfederacije zanatstva Jerg Ditrih, prenosi biznis.rs

Ditrih je za medije iz medijske grupacije Funke izjavio da je raspoloženje među zanatlijama izuzetno loše i da pojedini pokazatelji podsećaju na najteže periode prethodnih ekonomskih kriza.

Prema njegovim rečima, indeks poslovne klime u ovom sektoru pao je na nivo zabeležen tokom pandemije koronavirusa, dok su investicije dostigle nivo iz perioda svetske finansijske krize.

Upozorio je da bi, bez hitnih mera države, sektor mogao da nastavi da gubi između 70.000 i 80.000 radnih mesta godišnje. Tokom prethodne dve godine već je nestalo više od 150.000 radnih mesta.

"Mnogi vlasnici preduzeća su obeshrabreni, dok drugi jednostavno nemaju dovoljno novca i primorani su da zatvore svoje radnje", poručio je Ditrih, upozoravajući na postepeno gašenje malih poslovnih subjekata.

Visoki troškovi i slabija potražnja guše poslovanje

Problemi nemačkog zanatstva nisu ograničeni na jednu privrednu granu. Ovaj sektor obuhvata više od 130 zanimanja, uključujući građevinarstvo, elektroinstalacije, obradu metala i drveta, proizvodnju hrane, ali i frizerske, zdravstvene i druge uslužne delatnosti.

Pored visokih troškova poslovanja, dodatni problem predstavlja i smanjena kupovna moć građana. Kada domaćinstva moraju pažljivije da planiraju svakodnevne izdatke, među prvim troškovima koje odlažu često su usluge koje ne smatraju neophodnim.

Ditrih je ukazao da građani koji pažljivo razmišljaju o tome koliko će potrošiti na gorivo isto tako mogu da odlože šišanje, kupovinu kolača ili nakita. Takvo ponašanje direktno se odražava na prihode malih zanatskih radnji i preduzeća.

Nemačka konfederacija zanatstva zbog toga traži od vlade smanjenje poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, kao i ispunjenje obećanja o nižem porezu na električnu energiju za ovaj sektor.

Ditrih je upozorio i da su pod znakom pitanja čak i uspešni programi stručnog osposobljavanja, zbog mogućeg smanjenja finansijskih sredstava.

Investicije na najnižem nivou od finansijske krize

Da problemi nisu samo posledica pesimističnih procena poslovnih udruženja, pokazuju i najnoviji podaci Nemačke konfederacije zanatstva.

Prema njenom izveštaju za treći kvartal 2026. godine, indeks poslovne klime u zanatskom sektoru pao je za pet poena, na 105. Istovremeno, pokazatelj investicione aktivnosti dostigao je minus 16 poena, što je najniža vrednost za treći kvartal još od finansijske krize 2009. godine.

Preduzeća se suočavaju i sa padom narudžbina, dok iskorišćenost njihovih kapaciteta iznosi 78 odsto. Nemačka konfederacija zanatstva procenjuje da bi realni prihodi sektora tokom 2026. mogli da budu manji za oko 1,5 odsto, uprkos nominalnom rastu prometa.

Poseban problem predstavljaju visoke cene energije, materijala i građevinskih proizvoda, kao i poremećaji u lancima snabdevanja. Istovremeno, očekivani oporavak nemačke privrede zasad ne donosi dovoljno novih poslova zanatskim preduzećima, koja su uglavnom oslonjena na domaću potražnju.

Kriza je dodatno opterećena nedostatkom kvalifikovanih radnika i starenjem zaposlenih. Prema podacima nemačke Savezne agencije za zapošljavanje, popunjavanje jednog slobodnog radnog mesta u zanatskim zanimanjima u proseku traje čak 242 dana.

Situacija tako pokazuje da se problemi nemačkog zanatstva ne odnose samo na trenutni pad poslovne aktivnosti, već i na dugoročne izazove u vezi sa finansiranjem, radnom snagom i konkurentnošću.

Nemačka konfederacija zanatstva zato insistira na bržem sprovođenju ekonomskih reformi, smanjenju administrativnih i poreskih opterećenja i stvaranju stabilnijih uslova za poslovanje, upozoravajući da bi bez odlučnije reakcije države sve veći broj malih preduzeća mogao da nestane.

(EUpravo zato)