Kako se bliže praznici, tako se sve više govori o poklonima i novogodišnjim paketićima, ali i o dodatnoj, 13. plati.

Naime, Slovenija je odlučila da uvede obaveznu božićnicu za sve zaposlene, koja ne sme biti manja od 740,94 evra.

Slovenija nije prva država u regionu koja će imati božićnicu, ali ona u Hrvatskoj zavisi od kolektivnih ugovora, odluka poslodavaca i internih pravilnika.

Slovenija uvela obavezni zimski regres

Uvođenjem takozvanog zimskog regresa, božićnica je u Sloveniji postala obaveza za sve poslodavce, a iznos je vezan za minimalnu bruto zaradu, koja u 2026. godini iznosi 1.481,88 evra, a zimski regres određen je na polovinu tog iznosa.

Radnici koji su tokom cele godine bili zaposleni kod istog poslodavca sa punim radnim vremenom imaju pravo na najmanje 740,94 evra, dok se zaposlenima, koji su radili kraće ilu sa nepunim radnim vremenom, isplaćuje srazmerni deo.

Poslodavci su dužni da regres isplate u novcu najkasnije do 18. decembra.

Božićnice u hrvatskim državnim preduzećima

U Hrvatskoj ne postoji opšta zakonska obaveza isplate božićnice, ali su poznati iznosi koje će dobiti zaposleni u pojedinim državnim preduzećima.

Najvišu božićnicu isplatiće Hrvatska elektroprivreda (HEP), čiji će radnici dobiti po 500 evra, što predstavlja blago povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 497,71 evro.

Zaposlenima Finansijske agencije (FINA) pripada po 350 evra, dok će radnici Hrvatskih puteva, HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prevoza dobiti po 250 evra.

Hrvatski auto-putevi (HAC) svojim zaposlenima isplatiće neoporezivih 200 evra, isto kao i prošle godine.

Državnim službenicima po 300 evra

Državni službenici i nameštenici u Hrvatskoj ove godine, prema kolektivnom ugovoru, imaju pravo na božićnicu u iznosu od 300 evra, a isti iznos će dobiti i službenici i nameštenici u Hrvatskom saboru koji na Božić budu u radnom odnosu, bez obzira na dužinu radnog staža.

Poslanici u Hrvatskom saboru nemaju pravo na ovu božićnicu.

Po 300 evra predviđeno je i za zaposlene u Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i državne imovine, kao i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Evropske unije, osim ukoliko u međuvremenu ne bude postignut drugačiji dogovor.

(EUpravo zato/Index)