"Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije neophodni su za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija u Srbiju", poručio je otpravnik poslova Delegacije Evropske unije u Srbiji Džulijan Vasalo na predstavljanju Godišnjeg izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2026. godinu, održanom 16. novembra u Evropskoj kući u Beogradu, pred predstavnicima poslovne zajednice.

Ističući da Izveštaj ukazuje na značajan jaz između preuzetih obaveza i njihove primene u praksi, Vasalo je naglasio da korupcija nije samo pitanje vladavine prava, već i ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju.

„To narušava konkurenciju, povećava troškove poslovanja i stavlja u nepovoljan položaj preduzeća koja poštuju pravila. Preduzeće bi trebalo da dobije ugovor zato što nudi najbolji kvalitet i vrednost za uložena sredstva. Ovo je posebno važno za mala i srednja preduzeća, koja često raspolažu sa manje resursa za podnošenje dodatnih troškova i neizvesnosti koje iz toga proizlaze. Kada je reč o javnim nabavkama, u Izveštaju se konstatuje da nema apsolutno nikakvog napretka", rekao je Vasalo.

Prema oceni Evropske komisije, Srbija nije ostvarila napredak u oblastima pravosuđa i borbe protiv korupcije, dok je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i dalje ograničen. Izveštaj takođe prvi put beleži nazadovanje u oblasti reforme javne uprave.

Posetite EUmeter, platformu za praćenje napretka i procenu nivoa pripremljenosti Republike Srbije i ostalih zemalja kandidata u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Transparentne javne nabavke u interesu su cele privrede

Vasalo je posebno ukazao na izostanak napretka u oblasti javnih nabavki, ističući da izuzimanje projekata iz konkurentskih procedura i nedosledna primena pravila ograničavaju mogućnosti kompanija da ravnopravno učestvuju na tenderima i konkurišu na osnovu kvaliteta i vrednosti svojih ponuda.

To posebno pogađa mala i srednja preduzeća, koja imaju manje mogućnosti da apsorbuju dodatne troškove i neizvesnost koje korupcija stvara.

Unapređenje transparentnosti i konkurentnosti javnih nabavki omogućilo bi većem broju kompanija, uključujući domaća preduzeća, ravnopravno učešće na tržištu, efikasnije korišćenje javnih sredstava i jačanje poverenja u javne investicije, istakao je Vasalo.

Srbija ima kapacitete za dalji napredak

Uprkos izazovima, Godišnji izveštaj Evropske komisije prepoznaje i oblasti u kojima je Srbija ostvarila rezultate i izgradila značajne kapacitete za dalji napredak. Vasalo je posebno istakao da je Srbija među zemljama kandidatima sa najvišim nivoom pripremljenosti za unutrašnje tržište Evropske unije.

Napredak je zabeležen i u oblastima digitalizacije, statistike, slobodnog kretanja robe, carinskog sistema, energetike, životne sredine, klimatskih promena i digitalnih politika.

"To nas podseća da je napredak moguć i da Srbija raspolaže svim potrebnim kapacitetima da ostvari mnogo više", ocenio je Vasalo, dodajući da iskustvo zemalja koje su pristupile Evropskoj uniji početkom dvehiljaditih pokazuje koliko su ove oblasti važne za pripremu privrede za poslovanje na jedinstvenom evropskom tržištu.

Vasalo je poručio da Evropska unija ostaje spremna da blisko sarađuje sa novom vladom Srbije na ostvarivanju zajedničkih ciljeva i pruži podršku procesu evropskih integracija.

Zaključio je da je pred Srbijom važna prilika da obnovi poverenje, ubrza reforme i ponovo učvrsti svoj evropski put, što je značajno ne samo za njen demokratski razvoj već i za stvaranje stabilnijeg, transparentnijeg i konkurentnijeg poslovnog okruženja.

EU je najveći trgovinski partner, investitor i donator Srbije

Ekonomski aspekt Godišnjeg izveštaja o Srbiji predstavio je Paskvale De Miko, šef Sektora za evropske integracije i ekonomiju Delegacije Evropske unije u Srbiji.

On je ukazao na značaj ekonomskih odnosa Srbije i EU, ističući da statistički podaci potvrđuju da je Evropska unija najveći trgovinski partner, investitor i donator Srbije.

U 2025. godini, robna razmena Srbije sa Evropskom unijom činila je 58,2 odsto ukupne trgovinske razmene Srbije, dok je 72,2 odsto ukupnih stranih direktnih investicija u Srbiju došlo iz država članica EU.

(EUpravo zato)