Već dugo se ponavlja savremena mantra zdravog života: "Napravi 10.000 koraka dnevno." Ali, da li je to zaista broj koraka koji vam je potreban za očuvanje zdravlja?

Nova istraživanja pokazuju da je "magičan broj" zapravo znatno niži - oko 7.000 koraka dnevno.

Dostizanje ove cifre povezano je sa značajno smanjenim rizikom od raznih zdravstvenih problema, uključujući demenciju, srčane bolesti, depresiju, dijabetes tipa 2, pa čak i rak.

Studija objavljena u časopisu The Lancet Public Health pokazuje da svakodnevno kretanje može smanjiti rizik od raka za 6%, dok kod demencije taj procenat ide i do 38%.

Takođe, zabeležen je i 28% manji rizik od padova kod starijih osoba, što je važno jer padovi u poznim godinama mogu imati ozbiljne posledice.

Razbijanje mita o 10.000 koraka

"Ova studija razbija mit da je 10.000 koraka dnevno jedini cilj koji treba imati za optimalno zdravlje," izjavio je dr Danijel Bejli, stručnjak za ponašanje u sedelačkom načinu života sa Univerziteta Brunel u Londonu, koji nije učestvovao u istraživanju.

Iako su koristi hodanja za zdravlje srca poznate, ubrzava se puls, poboljšava cirkulacija, snižava krvni pritisak i podstiče gubitak kilograma, ovo je prvo sveobuhvatno istraživanje koje povezuje broj koraka sa širokim spektrom hroničnih bolesti.

Koliko je dovoljno?

Naučnici su analizirali podatke više od 160.000 ljudi iz 31 studije.

Pokazalo se da čak i skroman broj koraka, oko 4.000 dnevno, donosi bolje zdravstvene ishode u poređenju sa osobama koje vode izrazito neaktivan život (oko 2.000 koraka dnevno).

Za osobe sa već postojećim srčanim problemima, svaki dodatni korak je značio poboljšanje. Međutim, za opšte zdravstvene koristi, učinak se stabilizovao na oko 7.000 koraka dnevno.

Žena šeta kroz šumu
Foto: Matjaz Corel / Alamy / Alamy / Profimedia

Male promene, veliki efekti

"U stvarnom životu, to znači da i manje povećanje fizičke aktivnosti, kao što je dodatnih 1.000 koraka dnevno, može imati značajan pozitivan uticaj na zdravlje," objašnjava Bejli.

Naravno, istraživanje ima svojih ograničenja - posebno kada je reč o podacima koji se tiču raka i demencije, jer su ti nalazi izvedeni iz manjih broja studija. Takođe, neke analize nisu u potpunosti uzimale u obzir faktore poput starosti ili opšteg zdravstvenog stanja ispitanika.

Ipak, autori smatraju da su rezultati ohrabrujući, posebno za one koji se bore da ispune ciljeve poput 10.000 koraka. Prag od 7.000 koraka dnevno deluje kao realniji i dostižniji cilj.

Nisu samo koraci važni

Profesor fiziologije sa King's College-a u Londonu, Stiven Heridž, koji takođe nije bio uključen u studiju, naglašava da broj koraka ne meri intenzitet aktivnosti, što je takođe važan faktor za zdravlje.

Zdravstvene preporuke savetuju da odrasle osobe imaju najmanje 150 minuta umerenog vežbanja (kao što je brza šetnja ili vožnja bicikla) nedeljno, ili 75 minuta intenzivne fizičke aktivnosti.

Stanovnici Norveške u Oslu.
Šetnja glavnim gradom Norveške. Foto: Arkadij Schell / Panthermedia / Profimedia

Heridž ipak podržava rezultate istraživanja.

"Ovo je još jedan dokaz da je fizička aktivnost ključna za zdravlje. Sve što ljude podstiče da se više kreću korisno je, kako za fizičko, tako i za mentalno zdravlje," zaključuje on.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)