Međutim, savremena nauka sve više otkriva da je stvarnost dinamičnija. Naše genetske informacije unutar lanca ne miruju: DNK se neprestano savija, razmotava i preoblikuje, poput složene trodimenzionalne skulpture u pokretu.
Različite brzine
Najnovije istraživanje objavljeno u časopicu Nature Genetics, pokazuje da upravo ta "pokretljiva" priroda molekula DNK-a ima ključnu ulogu u tome kako se geni uključuju i isključuju. Drugim rečima, nije važno samo šta piše u genima, već i kako su fizički organizovani u prostoru unutar ćelije.
Naučnici sa Institut Solk, tvrde da različiti delovi genoma, rade različitim "tempom". Aktivniji regioni DNK stalno menjaju oblik, savijaju se i odmotavaju mnogo brže, kako bi omogućili ćeliji da pristupi informacijama koje su joj u tom trenutku potrebne.
Zašto je ovo važno?
Ova otkrića imaju veliki značaj u poljima koja se bave proučavanjem nastanka i razvijanja raka. Ako se DNK "zaglavi" u pogrešnom obliku ili izgubi sposobnost pravilnog savijanja, dolazi do greške u radu gena, uključujući i onaj deo koji kontroliše rast i deobu ćelija.
To znači da uzrok bolesti možda ne leži samo u genetskim mutacijama, već i u "pokretima" molekula DNK-a, načinu na koji se oni fizički organizuju i menjaju kroz vreme.
Istraživači napominju da ih čekaju dodatna istraživanja kako bi se ove sumnje potvrdile, ali ukoliko se ispostave istinitim, ovo bi moglo da promeni jednu od najosnovnijih paradigmi o životu: DNK nije samo niz slova A, T, C i G, već dinamičan sistem koji se ponaša gotovo poput živog organizma unutar organizma.
U tom svom neprekidnom pokretu, možda se krije odgovor na neka od najvećih pitanja biologije: kako nastaju bolesti, kako se ćelije prilagođavaju, i kako život, na najdubljem nivou, zapravo funkcioniše.
(EUpravo zato/Sciencedaily)
