"Gojaznost danas nije samo estetski problem - ona je ozbiljan zdravstveni poremećaj koji stoji u osnovi brojnih hroničnih bolesti. Ključna karika koja povezuje gojaznost sa dijabetesom, povišenim pritiskom, infertilitetom, pa čak i malignim bolestima, jeste  insulinska rezistencija,"kaže prof. dr Vesna Dimitrijević Srećković, endokrinolog i objašnjava šta je insulinska rezistencija i zašto je opasna.

"Insulinska rezistencija znači da ćelije organizma više ne reaguju pravilno na insulin, hormon koji omogućava da šećer iz krvi uđe u ćelije i da se koristi kao energija. Kada se to ne dešava, pankreas pokušava da problem nadoknadi - luči sve više insulina. Tako nastaje hiperinsulinizam, odnosno hronično povišen nivo insulina u krvi."

Ovo stanje je karakteristično za:

* gojaznost

* metabolički sistem

* predijabetes i dijabetes tipa 2

* sindrom policističnih jajnika

* infertilitet

Kako slatkiši "teraju" insulin da skače?

Svaki put kada pojedemo slatkiš ili popijemo zaslađeni napitak, pankreas reaguje obilnim lučenjem insulina.
Što se to češće dešava, skokovi insulina su sve veći, a ćelije postaju sve neosetljivije.

"Ovaj proces se jasno vidi na testu opterećenja glukozom (OGTT), koji se rutinski radi kod gojaznih osoba. Kod osoba normalne težine insulin se nakon testa brzo vraća u normalu. Kod gojaznih, insulin ostaje višestruko povišen i satima nakon unosa šećera. Što je osoba gojaznija, insulin u krvi je viši."

Ključevi i brave: najjednostavnije objašnjenje problema

Insulin možemo zamisliti kao ključ, a insulinske receptore na ćelijama kao brave.

Kod zdrave osobe postoji dovoljan broj brava i insulin lako "otključava" ćeliju.

Kod gojaznih osoba:

* ima previše ključeva (insulina), ali premalo brava (receptora)

* mnoge brave su "zablokirane" stalno povišenim insulinom

* Rezultat: šećer ostaje u krvi, a ćelije gladuju - to je insulinska rezistencija

Može li se insulinska rezistencija smanjiti?

"Odgovor je - može. Dobra vest je da je insulinska rezistencija reverzibilna, posebno u ranim fazama. Ključni koraci su: izbacivanje prostih šećera i slatkih napitaka, gubitak telesne težine, pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost. Kako nivo insulina opada, receptori se postepeno "odblokiraju", šećer ponovo ulazi u ćelije, a metabolizam se normalizuje," navodi dr Dimitrijević Srećković. 

Mediteranska ishrana - saveznik zdravog insulina

Doktorka ističe da su mnoga istraživanja pokazala da mediteranska ishrana ima izuzetno povoljne efekte kod osoba sa insulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom, predijabetesom i dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, masnom jetrom, infertilitetom i depresijom.

mediteranska-ishrana.jpg
Istraživanja pokazuju da mediteranska ishrana ima izuzetno povoljne efekte kod osoba sa insulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom, predijabetesom i dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, masnom jetrom, infertilitetom i depresijom Foto: Shutterstock

Mediteranska ishrana se zasniva na:

* povrću i voću

* integralnim žitaricama

* maslinovom ulju

* plavoj ribi

* orašastim plodovima

"Mediteranska ishrana ne dovodi do naglih skokova insulina i značajno smanjuje rizik od hroničnih bolesti," kaže doktorka. 

shutterstock_2504791075.jpg
Foto: staras/Shutterstock

Metabolički sindrom - kada se rizici udruže

Naša sagovornica objašnjava da se metabolički sindrom dijagnostikuje ako su prisutna neka od tri ili više faktora: stomačna gojaznost, povišen šećer u krvi, povišen krvni pritisak, visoki trigliceridi, nizak "dobar" HDL holesterol: "Ovo stanje direktno vodi ka dijabetesu tipa 2, infarktu i moždanom udaru. "

Alarmantni podaci - deca i mladi u riziku

Dijabetes tipa 2, nekada bolest starijih, danas se sve češće otkriva kod dece i adolescenata.

"Istraživanja u Srbiji pokazala su zabrinjavajuću učestalost predijabetesa i metaboličkog sindroma kod mladih, naročito onih sa stomačnom gojaznošću - navodi doktorka i upozorava da se već u ranim godinama javljaju - hiperinsulinizam, povišeni trigliceridi, nizak HDL holesterol i povišen krvni pritisak. Ako se ne reaguje na vreme, posledice se mogu javiti već u trećoj ili četvrtoj deceniji života."

Stomačno masno tkivo - hormonski aktivan organ

Prema rečima naše sagovornice masno tkivo u predelu stomaka nije "pasivno".

"Ono luči zapaljenske faktore, remeti dejstvo insulina, povećava rizik od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Zbog toga je obim struka jedan od najvažnijih pokazatelja zdravstvenog rizika."

Prevencija počinje u detinjstvu

Ako se na vreme prepozna premetabolički sindrom, moguće je sprečiti razvoj:

* metaboličkog sindroma

* predijabetesa

* dijabetesa tipa 2

* vaskularnih komplikacija

Individualno prilagođena mediteranska ishrana već nakon šest meseci pokazuje:

* smanjenje stomačne gojaznosti

* pad nivoa insulina

* poboljšanje masnoća u krvi

* regulaciju krvnog pritiska

Znanje i navike spašavaju zdravlje

Epidemija gojaznosti i dijabetesa nije neminovna.
"Pravovremena dijagnoza, promena ishrane i životnih navika mogu preokrenuti tok bolesti - kod odraslih, ali i kod dece. Zdrav insulin znači zdrav organizam."

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Veza između gojaznosti i insulinske rezistencije
Prevencija kao garancija Foto: Prevencija kao garancija