Egipat sve snažnije pritiska Evropsku uniju da preuzme veći deo troškova zbrinjavanja miliona izbeglica i migranata koji su utočište pronašli u toj zemlji, dok Brisel istovremeno računa na Kairo kao ključnu prepreku ilegalnim migracijama preko Mediterana.

Kako prenosi Euronews, obe strane imaju jake pregovaračke adute. Evropa želi da spreči nove migrantske talase, dok Egipat tvrdi da godišnje izdvaja više od 8,5 milijardi evra za izbeglice i migrante i traži znatno veću finansijsku pomoć.

Profesor migracionih studija Endrju Gedes ocenio je da je pregovaračka pozicija Egipta dodatno ojačana zbog unutrašnjeg političkog pritiska u evropskim državama da se smanji broj ilegalnih migranata.

Rat u Sudanu dodatno pojačao pritisak

Pritisak na Egipat značajno je porastao nakon izbijanja rata u Sudanu, koji je milione ljudi primorao na bekstvo. U toj zemlji već godinama žive velike zajednice Sirijaca, Palestinaca, Južnosudanaca, Eritrejaca, Etiopljana, Jemenaca i Iračana.

Egipat i Evropska unija prošle godine potpisali su strateško partnerstvo vredno 7,4 milijarde evra za period od 2024. do 2027. godine. Paket uključuje kredite, investicije i bespovratna sredstva, dok je 200 miliona evra namenjeno upravljanju migracijama.

Međutim, deo poslanika Evropskog parlamenta i organizacija za ljudska prava upozorio je da Brisel produbljuje saradnju sa Egiptom bez dovoljnih garancija za zaštitu ljudskih prava i izbeglica.

Egipat tvrdi da prima više od 10 miliona ljudi

Egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati izjavio je da njegova zemlja prima više od 10 miliona migranata i izbeglica koji žive među lokalnim stanovništvom, a ne u kampovima.

Sa druge strane, UNHCR zvanično registruje oko 1,1 milion izbeglica i tražilaca azila u Egiptu. Razlika proizlazi iz toga što egipatske vlasti u taj broj uključuju i druge strane državljane, kao i neregistrovane migrante.

Egipat ističe da od 2016. godine nijedan migrantski brod koji je krenuo ka Evropi nije isplovio sa egipatske obale.

Kriza stanovanja i rast cena

Veliki problem postalo je i stanovanje, naročito u Kairu.

Kirije u širem području glavnog grada porasle su između 10 i 18 odsto tokom 2026. godine. Prosečna cena jednosobnog stana iznosi oko 510 evra mesečno, dok minimalna zarada u Egiptu iznosi oko 132 evra.

UNHCR upozorava da su sredstva za pomoć drastično smanjena. Prosečna pomoć po izbeglici pala je sa oko 9,4 evra mesečno 2022. godine na manje od 3,4 evra tokom 2025.

UN upozoravaju na deportacije i hapšenja

Saradnju Evropske unije i Egipta kritikovali su i stručnjaci Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Oni su u martu upozorili na, kako navode, pojačane deportacije, proizvoljna hapšenja i kršenja prava izbeglica i migranata, posebno Sudanaca i Sirijaca.

Egipat odbacuje te optužbe i tvrdi da nikoga ne vraća u zemlje u kojima bi mogao da bude ugrožen.

(M.A./EUpravo zato/index.hr)