Zemlje članice EU usaglasile su konačnu verziju plana vrednog 150 milijardi evra za fond kojim bi se podstakla zajednička nabavka oružja u Evropi, piše Euractiv.
Prema delovima dokumenta u koje su imali uvid, države članice su u velikoj meri ostale pri početnom predlogu Evropske komisije, kojom se uspostavlja sistem pozajmica za svih 27 članica EU, ali i za Ukrajinu i Norvešku, kako bi zajedno kupovale naoružanje.
Plan pod nazivom Bezbednosna akcija za Evropu (SAFE) prvi put je predstavljen u martu kao deo šire inicijative Komisije za "ponovno naoružavanje" Evrope i jačanje evropske odbrambene industrije.
Prema pravilima, najmanje 65 odsto vrednosti svakog projekta finansiranog iz SAFE plana mora dolaziti od odbrambenih kompanija iz EU, Norveške ili Ukrajine – osim ukoliko Evropska komisija ne sklopi bezbednosni sporazum i sporazum o trgovini u odbrambenoj industriji sa nekom trećom državom, poput Ujedinjenog Kraljevstva, koja izrazi želju da se priključi programu.
Ambasadori EU su postigli dogovor taman na vreme da ministri odbrane i spoljnih poslova EU formalno pozdrave sporazum na sastanku koji će se održati u utorak (20. maj) u Briselu.
Ipak, dogovor još nije pravno finalizovan. Zemlje članice imaju rok do srede da se zvanično usprotive tekstu i time vrate pregovore na početak.
Dodatni uslovi za podizvođače
U poslednjim satima pregovora, predstavnici država članica u Briselu uvrstili su kriterijume kojima bi se omogućio učešće određenim stranim industrijama u ugovorima finansiranim iz SAFE zajmova – ali samo pod posebnim uslovima. To važi čak i ako njihova matična zemlja nema potpisan sporazum sa EU.
Uopšteno, nijedna firma izvan EU, Norveške ili Ukrajine koja učestvuje u SAFE zajedničkoj nabavci neće moći da proizvede više od 35 odsto ukupne vrednosti.
Međutim, konačni tekst predviđa da bilo koji podizvođač koji učestvuje sa manje od 15 odsto vrednosti može učestvovati bez dodatnih uslova, dok oni čije učešće iznosi između 15 odsto i 35 odsto mogu biti uključeni pod određenim okolnostima.
Prema dokumentu, strani podizvođači koji učestvuju sa 15–35 odsto mogu dobiti sredstva iz SAFE-a ako već imaju uspostavljenu i direktnu saradnju sa glavnim izvođačem, ili ako se glavni izvođač obaveže da će razmotriti mogućnost zamene njihove komponente nekom alternativom iz EU, Norveške ili Ukrajine – uz ispunjenje tehničkih i vremenskih zahteva.
Cilj ovog kompromisa jeste da se uvaži postojanje već izgrađenih lanaca snabdevanja, koje evropska industrija ne može preko noći da promeni.
Otvorena vrata za London i Ankaru?
Pravila SAFE plana mogu da se zaobiđu i za odbrambene kompanije iz zemalja van EU čije su vlade potpisale sporazum sa Evropskom komisijom.
Takve zemlje mogu učestvovati u zajedničkim nabavkama ako imaju potpisano partnerstvo u oblasti bezbednosti i odbrane sa EU. Pored toga, moraju sklopiti i sporazum o trgovini u oblasti odbrambene industrije sa Komisijom, kako bi se njihova industrija uključila bez ograničenja učešća od 35 odsto.
Do sada nijedna zemlja nije započela pregovore o takvom trgovinskom sporazumu. Tekst ostavlja detalje kao što su lokacija proizvodnje, udeo svake zemlje i druge tehničke aspekte za dalju razradu u budućim pregovorima.
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva, Kir Starmer, nedavno je potpisao novi bezbednosni i odbrambeni sporazum sa EU, u sklopu svoje politike "resetovanja" odnosa sa Briselom, čime je napravljen prvi pravni korak ka priključenju ovom planu zajedničke nabavke.
Mogući problemi s Evropskim parlamentom
Komisija je predložila SAFE plan kako bi državama omogućila brzo popunjavanje zaliha oružja, nakon što se prethodni predlog – Evropski odbrambeni industrijski program (EDIP) – zaglavio u dugim pregovorima.
Prema dogovorenom tekstu, Komisija će imati rok od dva meseca da razmotri zahteve za isplatu sredstava iz SAFE fonda, što stavlja pritisak na evropsku administraciju da brzo prikupi 150 milijardi evra zajmova sa tržišta kapitala i obradi zahteve zemalja članica.
Međutim, planovi Komisije i Saveta da ubrzaju proces mogli bi naići na prepreku.
Evropski parlament se usprotivio tome da ga zaobiđu u proceduri i planira da tuži Savet. Predsednica Parlamenta Roberta Metsola predložila je alternativni plan, kojim bi Parlament obezbedio sredstva, ali bi ujedno imao pravo glasa kada je reč o kriterijumima za dodelu sredstava.
(EUpravo zato/EUractiv)