Situacija na Bliskom istoku se zahuktava, a potezi poput zatvaranja Ormuskog moreuza bi mogli da imaju posledice po ceo svet.

"Zabrinutost zbog odmazde i mogućnosti eskalacije ovog rata je ogromna, naročito kada Iran zatvori Ormuski moreuz. To bi bilo izuzetno opasno i loše za sve", rekla je visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednost Kaja Kalas uoč sastanka sa evropskim zvaničnicima.

Ormuski moreuz, ili Ormuz, ključna je pomorska ruta za globalne energetske isporuke, i svaki prekid saobraćaja na toj lokaciji bi imao ozbiljne geopolitičke i ekonomske posledice.

Podsetimo, prvo je Izrael započeo bombardovanje Irana, tvrdeći da Teheran razvija nuklearno oružje za šta nema konkretnih dokaza, a tokom vikenda su se napadima pridružile SAD. Pogođene su tri nuklearne lokacije, a iako je Vašington saopštio da je akcija bila uspešna, prema rečima iranskih zvaničnika ta postrojenja su već neko vreme napuštena jer su evakuisana.

Svet pod budnim okom prati kako će Iran reagovati, a jedan od ključnih poteza bi bio zatvaranje Ormuza, vitalne trgovačke rute kroz koju protiče petina globalnih zaliha nafte. Kroz moreuz svakog dana prođe 20 miliona barela nafte, kao i tečnog gasa.

Zašto je Ormuski moreuz toliko važan?

Ormuz je geostrateški važan za SAD, ali i mnoge druge zemlje jer se svetska ekonomija dosta oslanja na naftu.

Ormuski moreuz se nalazi između Omana i Irana i povezuje Omanski i Persijski zaliv. Kontroliše morski promet prema Kuvajtu i Iraku, a u najužem delu je širok oko 50 kilometara.

Procenjuje se da jedna petina ukupne svetske potrošnje nafte prolazi kroz Ormuz, a koriste ga članice OPEC-a, Saudijska Arabija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak. One na taj način sirovu naftu prevoze dalje ka Aziji.

Osim toga, američka Peta flota, sa sedištem u Bahreinu, zadužena je da štiti komercijalni brodski saobraćaj u ovoj oblasti.

Šta bi se dogodilo ukoliko se Ormuski moreuz zatvori?

Kako prenosi Gardijan, cenu bi platio američki predsednik Donald Tramp, a cena nafte bi momentalno skočila širom sveta.

Sa druge strane, Iran bi i sebi ekonomski naškodio. Iranska nafta se prevozi istim putem, a zatvaranje bi donelo rizik da zalivske arapske države, koje oštro kritikuju izraelske napade, budu uvučene u rat kako bi zaštitile sopstvene interese.

Zatvaranje moreuza bi nanelo značajnu štetu i Kini. Druga najveća ekonomija sveta kupuje skoro 90 odsto iranske nafte, koja je inače pod međunarodnim sankcijama.

Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je Kinu da pomogne u rešavanju problema.

"Pozivam Peking da kontaktira Iran, jer se u velikoj meri oslanjaju na Ormuski moreuz kada je reč o snabdevanju naftom. Ako to urade, to će biti još jedna strašna greška. To bi za njih bilo ekonomsko samoubistvo", poručio je.

Već postoje izveštaji da su neki tankeri promenili pravac kretanja nakon američkih napada.

Šta Iran poručuje o Ormuskom moreuzu?

Iranska televizija Press TV izvestila je tokom vikenda da je iranski parlament odobrio zatvaranje Ormuskog moreuza, ali će konačnu odluku doneti najviši zvaničnici.

U nedelju je iranski ministar spoljnih poslova, Sejed Abas Arakči, nagovestio odmazdu rekavši da će Trampova odluka da bombarduje Iran "imati večne posledice".

U svom prvom obraćanju otkako su SAD ušle u rat Izraela protiv njegove zemlje, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hameni izjavio je da je Izrael napravio "ozbiljnu grešku i da mora da bude kažnjen", ali nije konkretno pominjao Ormuski moreuz.

(EUpravo zato/Guardian)