Evropska komisija namerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio obezbeđen garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije.

Predlog je iznet u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Fajnenšel tajms.

Procenjuje se da će ukrajinskom budžetu naredne godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija se obavezala da pokrije dve trećine tog iznosa i pozvala ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upoznate sa planom, Komisija će u sredu članicama predstaviti predlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bi bio isti kao onaj koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva su bila namenjena potrebama Ukrajine tokom ove i naredne godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak.

Kada je reč o prethodnom zajmu od 90 milijardi evra, tri države - Češka, Slovačka i Mađarska - dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Nemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne nameravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav je podstakao nemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedelje zapreti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovio je učešćem svih članica u finansiranju Ukrajine naredne godine i ubuduće.

Nemačka najviše uplaćuje u budžet EU i najveći je evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učešću u finansiranju redom su neto korisnice sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove pretnje, odluke o pomoći Ukrajini i zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se obezbedi buduće finansiranje Ukrajine i spreče moguće ulaganje veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz budžeta EU tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

Fridrih Merc
Fridrih Merc Foto: FREDERIC SIERAKOWSKI

"Time se povećavaju ulozi, ali to istovremeno znači da nema šanse da se ova pitanja rešavaju odvojeno. Sve je deo jednog velikog paketa", rekao je jedan od izvora upoznatih sa situacijom.

Portparol Evropske komisije nije želeo da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbeđivanje sredstava za Ukrajinu postajati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj.

Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ukoliko postane predsednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla da proizvede suprotan efekat ukoliko države steknu utisak da su ucenjene.

Češki premijer, Andrej Babiš, napisao je u pismu predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti da "dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne sme da bude preduslov za usvajanje narednog višegodišnjeg finansijskog okvira".

U pismu, u koje su mediji imali uvid, Babiš dodaje: "Unija mora da zadrži sposobnost da definiše i finansira sopstvene dugoročne politike i prioritete, bez obzira na razvoj situacije".

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

"Neke zemlje sada povezuju ovo pitanje sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose", izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedeljnom samitu lidera EU.

(EUpravo zato/FT)