Centralnu i istočnu Evropu poslednjih meseci pogađa sve veći broj događaja koji ne predstavljaju klasične vojne napade, ali ozbiljno ugrožavaju bezbednost država i njihovih građana.

Od sajbernapada za koje se sumnja da iza njih stoje strane države, preko klimatskih promena, do posledica globalnih pandemija, savremene bezbednosne pretnje sve češće poprimaju oblike koji prevazilaze tradicionalno shvatanje ratovanja.

Hladnjače u supermarketima, čiji su sistemi za kontrolu temperature bili meta hakerskih napada, brodovi sa žitom oštećeni ili uništeni dronovima u Crnom moru, kao i nestašica vode u Karpatskom basenu, koja ugrožava turizam, poljoprivredu i snabdevanje električnom energijom, samo su neki od primera takvih incidenata zabeleženih u poslednje vreme.

Istraživači Grupe za istraživanje globalne bezbednosti, koja deluje u okviru Instituta za globalne studije Univerziteta Korvinus u Budimpešti, evidentirali su više od 50 takozvanih netradicionalnih bezbednosnih izazova u centralnoj i istočnoj Evropi od početka oktobra.

Podaci su dostupni javnosti putem platforme Geo-Polemic na Substacku, a istraživači najavljuju da će bazu redovno dopunjavati novim informacijama.

Prema oceni rukovodioca istraživačkog tima, region se istovremeno suočava sa posledicama klimatskih promena i bezbednosnim rizicima koje donosi rat u Ukrajini.

"Ne bih rekao da se ovaj region nužno izdvaja u odnosu na druge delove sveta, ali njegove specifične ranjivosti čine ga posebno važnim za istraživanje", izjavio je za Euronews Peter Marton.

On je ukazao na demografske probleme, zastarelu infrastrukturu od ključnog značaja za funkcionisanje društva, kao i na izraženu zavisnost od energenata iz inostranstva.

Sve su to, kako je naveo, razlozi zbog kojih centralna i istočna Evropa zaslužuju posebnu pažnju kada je reč o savremenim bezbednosnim izazovima.

Države odgovorne za više od polovine incidenata

Marton, vanredni profesor Univerziteta Korvinus, istakao je da iza više od polovine evidentiranih incidenata stoje državni akteri.

Prema njegovim rečima, države mogu da nanesu ozbiljnu štetu drugim zemljama i primenom vojnih sredstava na nekonvencionalne načine, čak i kada zvanično negiraju umešanost.

Kao primer naveo je situaciju u Crnom moru, gde su brodovi oštećeni, a pojedini i potopljeni.

"Posebno je zabrinjavajuće što se gube značajne količine žitarica u trenutku kada stanje globalnog snabdevanja hranom nimalo ne uliva sigurnost. Samo juče izgubljen je teret od 3.000 tona žitarica zajedno sa brodom u bugarskim teritorijalnim vodama", upozorio je Marton.

Hibridne aktivnosti Rusije često su u središtu pažnje evropske javnosti, ali Moskva nije jedina država koja se dovodi u vezu sa ovakvim operacijama.

Francuska je, na primer, optužila Iran da stoji iza sajbernapada na sisteme za hlađenje u supermarketima, čime je ukazala na to da digitalni napadi mogu imati neposredne posledice po svakodnevni život građana i funkcionisanje privrede.

Klimatske promene, energetika i organizovani kriminal takođe predstavljaju pretnju

Netradicionalne bezbednosne pretnje ne dolaze isključivo od država.

Značajnu ulogu imaju i nedržavni akteri, ali i prirodni i ekonomski procesi koji mogu da destabilizuju čitava društva.

Marton je posebno izdvojio klimatske promene, čije su posledice tokom leta 2026. godine postale veoma vidljive, kao i energetsku zavisnost i oslanjanje na uvoz energenata.

"Posle leta 2026. godine lako je prepoznati kakvu opasnost klimatske promene mogu predstavljati, ali i koliko zavisnost od energenata i njihovog uvoza može da ugrozi ekonomiju", rekao je on.

U ovu kategoriju spadaju i organizovani kriminal, terorizam i brojni drugi faktori koji mogu da ugroze stabilnost država, ekonomsku sigurnost i svakodnevni život stanovništva.

Istraživači planiraju da nastave prikupljanje podataka i redovno ažuriraju bazu, a prve šire zaključke na osnovu prikupljenog materijala očekuju u narednim mesecima.

Njihova namera je da rezultati istraživanja posluže donosiocima odluka kao osnova za efikasniju zaštitu od novih bezbednosnih rizika, ali i za bolje razumevanje pretnji koje sve češće dolaze izvan tradicionalnog vojnog i političkog okvira.

Poruka istraživača je jasna: bezbednost jedne države danas se ne meri samo snagom njene vojske i sposobnošću odbrane granica. Sajbernapadi, energetska zavisnost, klimatske promene, nestašice hrane i vode, kao i delovanje organizovanog kriminala, postaju podjednako važni izazovi za stabilnost čitavog regiona.

(EUpravo zato)