Velika Britanija i njeni saveznici planiraju da uspostave novo partnerstvo takozvanih "severnih mornarica", koje će uključivati ratne brodove i bespilotne sisteme spremne za suočavanje sa Rusijom.
Tu inicijativu najavio je general ser Gvin Dženkins, naglasivši da je reč o ključnom trenutku za jačanje odbrane u severozapadnoj Evropi i području visokog severa, prenosi Times.
Govoreći u Kraljevskom institutu za ujedinjene službe u Londonu, Dženkins je istakao da se Ujedinjeno Kraljevstvo nalazi na prekretnici i da "više nema vremena za gubljenje". Prema njegovim rečima, neophodno je hitno ojačati odbrambene kapacitete i povećati spremnost za potencijalni rat.
Zajednička pomorska sila
"Potreba za ponovnim naoružavanjem i jačanjem spremnosti ove zemlje postala je apsolutna nužnost. Samo održavanje postojećeg stanja više nije dovoljno. Nalazimo se na prelomnoj tački", poručio je Dženkins, prvi pripadnik Kraljevskih marinaca na čelu mornarice.
Plan predviđa formiranje multinacionalne pomorske snage pod vođstvom Velike Britanije, koja bi mogla međusobno da razmenjuje opremu, delove, municiju i osoblje. Snage bi koristile zajedničke sisteme, digitalne mreže, logistiku i zalihe, dok bi komandno sedište bilo u Nortvudu u Londonu.
"Želim da stvorim pomorsku silu koja zajedno trenira, vežba i priprema se, silu koja može odmah da reaguje ako bude potrebno, sa konkretnim sposobnostima i planovima", rekao je Dženkins.
Ova inicijativa nadovezuje se na Zajedničke ekspedicione snage (Joint Expeditionary Force), osnovane 2014. godine, koje okupljaju deset evropskih država, uključujući Norvešku i Dansku.
Dženkins smatra da partnerstvo treba dodatno produbiti kako bi se obezbedila zajednička odbrambena moć i odvraćanje duž morske granice sa Rusijom.
Rok do 2029.
Plan je da do kraja godine zemlje potpišu formalnu deklaraciju koja će postaviti temelje dugoročne saradnje, a cilj je da mornarica bude potpuno spremna za rat do 2029. godine.
Upozorenja dolaze u trenutku pojačanih bezbednosnih izazova. Dženkins je naglasio da je nedavna kriza na Bliskom istoku, uključujući blokadu Ormuskog moreuza od strane Irana, pokazala koliko je pomorska moć ključna za očuvanje slobodnog protoka trgovine i stabilnosti ekonomije.
Istovremeno je upozorio na ranjivost tradicionalnih vojnih platformi i potrebu za razvojem "hibridne mornarice" koja kombinuje klasične brodove sa bespilotnim i autonomnim sistemima, uključujući dronove na mlazni pogon. Takvi sistemi smanjili bi rizik po ljudstvo i povećali operativnu efikasnost.
Dženkins je takođe naglasio važnost smanjenja troškova proizvodnje i odustajanja od pristupa koji se oslanja isključivo na sve skuplje i veće platforme.
"Moramo da napustimo razmišljanje da su nam potrebni samo sve veći i skuplji sistemi", rekao je.
Zabrinutost zbog ruskih aktivnosti
Prema njegovim rečima, tehnološki razvoj danas napreduje tolikom brzinom da se promene mere u danima, a ne godinama, zbog čega su prilagodljivost i inovacije ključni faktori uspeha u sukobima.
Posebnu zabrinutost izaziva jačanje ruskih podmorničkih programa. U poslednje dve godine zabeležen je značajan porast ruskih upada u britanske vode, a britanske podmornice često su angažovane u praćenju takvih aktivnosti.
Kao odgovor, britanska mornarica planira da uspostavi odbrambenu mrežu senzora širom severnog Atlantika, koja bi omogućila rano otkrivanje pretnji i brzu reakciju.
Među konkretnim ciljevima je uvođenje prvih bespilotnih eskortnih brodova u operativnu upotrebu u naredne dve godine, kao i lansiranje prvog drona na mlazni pogon sa nosača aviona do 2029. godine.
(M.A./EUpravo zato/index.hr)
Kraljevska mornarica već raspolaže flotom bespilotnih plovila u okviru projekta „Beehive", ali Dženkins upozorava da pravi izazovi tek predstoje.