U okviru segmenta Global AI Development (GAID) na ovogodišnjoj Data Science Conference (DSC) Europe 2024, održan je panel pod nazivom Međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj, koji je okupio ambasadore relevantnih evropskih zemalja i Brazila.

Oni su kroz primere dobre prakse govorili o iskustvima svojih zemalja u korišćenju veštačke inteligencije, o prioritetnim oblastima za buduću primenu ove tehnologije na dobrobit građana, kao i o potencijalnim rizicima koje veštačka inteligencija donosi i načinima za blagovremeni odgovor na njih.

Na samom početku prisutnima su se obratili Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji, Dominik Otvej, otpravnik poslova britanske ambasade, i Emanuele Žiofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije.

Jakup Beriš je istakao da su ključna pitanja u sektoru veštačke inteligencije koristi koje svi građani mogu da imaju u razlicitim oblastima života.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (14).jpg
Jakup Beriš Foto: Kurir/Petar Aleksić

"Veštačka inteligencija može umnogome da nam unapredi živote, kada je u pitanju primena novih tehnologija u medicini, obrazovanju, ekonomiji, saobraćaju, bezbednosti i drugim oblastima. Takođe, ona može da služi i kreatorima politika, a naš fokus treba da bude na tome kako da obezbedimo održivost, ravnopravnost, zaštitu podataka, zaštitu životne sredine i veće učešće žena u sektorima vezanim za ove tehnologije", naveo je Beriš.

Dodao je da je nužno obratiti pažnju na bezbednost, pitanje zloupotreba i usmeravanje novih tehnologija kako bi one služile isključivo na dobrobit čovečanstva.

Takođe je istakao kako je međunarodna saradnja u ovoj oblasti neophodna.

Po pitanju uloge Srbije u ovoj oblasti, Beriš je naglasio napredak naše zemlje u regulaciji i razvoju veštačke inteligencije, o čemu govori, kako je naveo, i buduće predsedavanje Srbije Globalnim partnerstvom za veštačku inteligenciju, ali i njeno učešće na međunarodnim konferencijama, samitima i skupovima na temu AI.

Dominik Otvej, otpravnik poslova britanske ambasade, rekao je da fokus svih donosilaca javnih politika, ali i svih ostalih učesnika u sektoru novih tehnologija, treba da bude na većem učešću žena, kako bi se obezbedila ravnopravnost i održivost. Posebno je istakao važno pitanje korišćenja energije, koje se u poslednje vreme nameće kao veliki izazov u kontekstu zelenih politika i zaštite životne sredine.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (15).jpg
Dominik Otvej Foto: Kurir/Petar Aleksić

"Veštačka inteligencija treba da služi svima nama, da nam skrati dragoceno vreme tokom zadataka koji iziskuju veće zalaganje i da unapredi ključne oblasti kao što su medicina, obrazovanje i bezbednost. Takođe, podjednako moramo voditi računa i o opasnostima koje vrebaju od zloupotrebe AI", kazao je Otvej, dodavši da veštačka inteligencija uči od nas, da nas imitira i da smo mi ti koji možemo da odredimo pravac njene primene.

Emanuele Žiofre, ambasador EU u Srbiji, kazao je da je svet sada na raskršću kada je u pitanju oblast veštačke inteligencije te da se suočava s brojnim izazovima na koje je potrebno odgovoriti.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (17).jpg
Emanuele Žiofre Foto: Kurir/Petar Aleksić

"Veštačka inteligencija može i hoće definisati našu budućnost, a mi moramo da upravljamo njenim razvojem. U tome je jako važna međunarodna saradnja i razmena iskustava, a potrebno je obezbediti ravnopravnost, održivost i bezbednost", složio se Žiofre sa svojim kolegama.

Istakao je da je Evropska unija u okviru svoje strategije pokrenula brojne inicijative, istraživanja i programe u cilju razvoja veštačke inteligencije i alata koji će obezbediti sigurnost svih korisnika.

Što se tiče Srbije, pohvalio je važne programe, poput primene AI u poljoprivredi, gde su postignuti sjajni rezultati.

Takođe je pohvalio uspostavljanje zakonske regulative i donošenje Nacionalne strategije o veštačkoj inteligenciji, koja ima jasne smernice za njenu primenu, razvoj i kontrolu.

Na panelu koji je usledio učestvovali su Anke Konrad, ambasadorka Nemačke, Luka Gori, ambasador Italije, Šarlota Samelin, ambasadorka Švedske, Pjer Košar, ambasador Francuske, i Žoze Mauro da Fonseka Kosta Kouto, ambasador Brazila.

Oni su dali odgovore na pitanja zakonskih regulativa, strategija, planova i fokusa zemalja koje predstavljaju po pitanju veštačke inteligencije, kao i o izazovima sa kojima se sektor suočava na globalnom nivou i načinima za prevazilaženje tih izazova.

Anke Konrad je istakla da je fokus Nemačke na podacima, jer bez njih, kako je kazala, sav posao bi bio uzaludan. U tom kontekstu spomenula je laboratoriju podataka i primenu veštačke inteligencije u policiji, koja se koristi za rešavanje zločina. Takođe je navela primenu AI u procesu odobravanja viza, što znatno olakšava rad administrativnih službenika.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (5).jpg
Anke Konrad Foto: Kurir/Petar Aleksić

Luka Gori je kazao da je fokus Italije na jačanju ljudskog potencijala kroz primenu veštačke inteligencije za opšte dobro. Kao ključne oblasti naveo je digitalizaciju javne uprave, istraživanja i razvoj AI, ali uz ublažavanje potencijalnih rizika.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (20).jpg
Luka Gori Foto: Kurir/Petar Aleksić

Šarlota Samelin je izjavila da je Švedska uložila značajna sredstva kako bi obezbedila konkurentnost na evropskom i svetskom tržištu u oblasti AI-a. Navela je primer korišćenja AI u pravosuđu, gde se alatima za automatski prevod pravnih i sudskih tekstova značajno unapredila praksa i ostvarene velike uštede.

Kao još jedan primer, izdvojila je korišćenje čet-botova u zdravstvenom sistemu, koji služe pacijentima i olakšavaju rad medicinskom osoblju.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (1).jpg
Šarlota Samelin Foto: Kurir/Petar Aleksić

Pjer Košar je kazao da je Francuska usmerena na istraživanja i inovacije. Primena AI u raznim oblastima, poput saobraćaja, medicine, odbrane i digitalizacije javne uprave, donela je značajne rezultate. Kao primer naveo je primenu AI u poreskoj upravi, gde je tehnologija značajno doprinela sprečavanju zloupotreba.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (4).jpg
Pjer Košar Foto: Kurir/Petar Aleksić

Žoze Mauro da Fonseka Kosta Kouto je istakao da Brazil stavlja naglasak na jednakost, ravnopravnost i odgovornost u razvoju novih tehnologija. Naglasio je planove Brazila za ujedinjenje podataka u jedinstven sistem i razvoj regionalnih data centara, koji se bave specifičnim izazovima, poput suša, poplava i drugih ekstremnih vremenskih prilika.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (6).jpg
Žoze Mauro da Fonseka Kosta Kouto Foto: Kurir/Petar Aleksić

Po pitanju izazova s kojima se svet suočava u sektoru veštačke inteligencije, panelisti su istakli važnost novih regulativa, rad na zaštiti podataka i rešavanju problema dezinformacija i zloupotreba.

Takođe, više puta je naglašena potreba za većom ravnopravnošću, uključivanjem žena u sektore novih tehnologija, kao i za smanjenjem emisija i energetskih troškova povezanih sa primenom AI.

Konferencija međunarodna saradnja u oblasti veštačke inteligencije i održivi razvoj  (12).jpg
Panel o međunarodnoj saradnji u oblasti veštačke inteligencije Foto: Kurir/Petar Aleksić

Panelisti su zaključili da, iako veštačka inteligencija nosi sa sobom rizike, ona može biti moćan alat u službi čovečanstva, ali samo ukoliko se njen razvoj i primena pravilno usmere.

(Milena Antonijević/EUpravo zato)