Vladavina prava u slobodnom padu širom Evrope: Jedna članica EU na samom dnu liste, najbolja je Danska

Mađarska nije jedina zemlja u kojoj je pravda oslabila: izveštaj pokazuje da je dvema trećinama država članica EU dodeljena niža ocena u poređenju sa 2024. godinom.
Budimpešta Foto: nito/Shutterstock

Mađarska nastavlja da tone na rang-listi vladavine prava usred globalnog pada, navodi se u novom izveštaju Svetskog projekta pravde (World Justice Project).

Zemlja kojom upravlja desničarski lider Viktor Orban dobila je ocenu 0,50 od mogućih 1,0, što je najniža ocena za vladavinu prava među 27 članica Evropske unije, i za 0,02 nižu u odnosu na rezultat iz 2024. godine. Jedino je Slovačka, čija je ocena pala za 0,023 poena na 0,64, zabeležila veći pad unutar bloka.

Međutim, Mađarska nije jedina zemlja u kojoj je pravda oslabila: izveštaj pokazuje da je dvema trećinama država članica EU dodeljena niža ocena u poređenju sa 2024. godinom, zbog "manje otvorenosti vlasti, pogoršanja u pravosudnom sistemu i slabije primene propisa".

Slični negativni trendovi primećeni su i u Ujedinjenom Kraljevstvu (0,78, pad od 0,01), Sjedinjenim Državama (0,68, pad od 0,028), Rusiji (0,41, pad od 0,049) i Ukrajini (0,48, pad od 0,007).

Rusija je zabeležila najveći pad vladavine prava u periodu od 2024. do 2025. godine među svim analiziranim državama, dok je znatno slabljenje vladavine prava u SAD pozicioniralo tu zemlju između Slovenije i Portugala na listi koja obuhvata zemlje EU, EFTA-e i Severne Amerike.

Na drugom kraju skale, Danska je ponovo ocenjena kao najstabilnija zemlja u pogledu vladavine prava u EU i EFTA-i (0,90), odmah ispred Norveške, Finske i Švedske.

Istraživanje je ukazalo i na slabljenje sprovođenja državnih propisa širom EU.

"Posebno je zabrinjavajuće što je neprikladan uticaj na državne regulative porastao u 63 odsto zemalja EU, dok su kašnjenja u administrativnim postupcima povećana u 70 odsto njih", naveli su istraživači.

Takođe je utvrđeno da je tri od četiri zemlje EU zabeležilo pad u oblasti građanske i krivične pravde, pri čemu su građanski postupci postali manje oslobođeni diskriminacije, a krivični sistemi manje nepristrasni. U više od polovine država EU, sudovi su sve podložniji neprimerenom uticaju vlade.

(EUpravo zato/Politico)