Šta treba da znate o izborima u Nemačkoj: Više od 59 miliona birača odlučuje o sastavu novog Bundestaga

Nemačka danas održava vanredne parlamentarne izbore, četvrti put u novijoj istoriji nakon Drugog svetskog rata.

Foto: Lutsenko_Oleksandr / Shutterstock.com

Kada se pre nekoliko meseci raspala trojna koalicija kancerala Olafa Šolca, u Nemačkoj su raspisani parlamentarni izbori - tek četvrti u novijoj istoriji. Danas će više od 59 miliona birača odlučiti o sastavu novog Bundestaga koji ima 630 poslanika. Poslanici će zatim izabrati novog kancelara i vladu.

Fridrih Merz – favorit za kancelarsko mesto

Prema anketama, opoziciona Hrišćansko-demokratska unija (CDU) i njena bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija (CSU) imaju najveću podršku, oko 30 odsto. Njihov lider, Fridrih Merz, gotovo sigurno će biti novi kancelar, a ključno pitanje je kakvu će koaliciju formirati.

Socijaldemokratska partija Nemačke, koja je 2021. osvojila izbore, sada je pala na treće mesto sa 15 odsto podrške. Drugo mesto pripada krajnje desničarskoj Alternativi za Nemačku (AfD), koju predvode Alis Vajdel i Tino Krupala, sa 20 odsto. AfD ostaje izolovan jer Merz kategorički odbija saradnju s njima.

Mogući koalicioni partneri CDU/CSU su SPD ili Zeleni (13 odsto podrške). SPD i CDU/CSU su već četiri puta zajedno vladali, a poslednji put pod Angelom Merkel. CDU bi mogla da formira savez i sa FDP (4 odsto) ali samo ako pređe cenzus od 5 odsto.

Politička dinamika i izborni proces

Na izborima učestvuje 29 stranaka, ali samo 10 ima kandidate u svih 16 saveznih pokrajina. CDU je prisutna u 15, dok CSU zastupa konzervativce u Bavarskoj. Najviše lista je u Berlinu i Severnoj Rajni-Vestfaliji (18), dok su mnoge stranke ograničene na pojedine pokrajine.

Nemački birači imaju dva glasa – jedan za kandidata u svom okrugu i drugi za stranku. Stranka mora preći prag od 5% kako bi ušla u Bundestag. Mnogi su već glasali poštom, dok glasanje u ambasadama i konzulatima nije omogućeno.

Odmah po zatvaranju birališta (18h) biće objavljeni rezultati izlaznih anketa, dok se prve zvanične projekcije očekuju tokom noći.

Ključna pitanja – ekonomija, migracija i odbrana

Ekonomija je bila dominantna tema kampanje, jer su istraživaja pokazala da 68 odsto birača strahuje od ekonomskog pada. CDU/CSU želi da ojača nemački izvozno orijentisani model, ali se suočava s finansijskim ograničenjima.

Migracija je takođe u fokusu, a CDU je prošle godine podržala strože mere koje su prošle uz glasove AfD-a, čime je narušena tradicionalna "vatrena linija" između konzervativaca i krajnje desnice.

Što se tiče odbrane, povratak Donalda Trampa u Belu kuću podstakao je raspravu o evropskoj bezbednosti. Merz je naglasio da Evropa ne može računati na NATO garancije i da mora da jača sopstvene odbrambene kapacitete. Moguće je da će nova vlada podržati zajedničke EU odbrambene fondove, što bi značilo značajan zaokret u nemačkoj politici.

Zaboravljene teme: životna sredina, poljoprivreda i zdravstvo

I dok su ekonomija i migracije dominirale kampanjom, ekološke teme su gotovo nestale iz javnog diskursa. CDU je kritikovao Zelenog vicekancelara Roberta Habeka i moguće je da će povući neke njegove ekološke mere.

Poljoprivreda je takođe zanemarena, iako su protesti poljoprivrednika prošle godine doprineli padu Šolcove vlade.

Zdravstvo je možda najzapostavljenija tema kampanje, ali farmaceutski sektor se i dalje nada manjoj birokratiji i nižim troškovima poslovanja.

(EUpravo zato/RTS/Euractiv)