Kako je Plenkovićev predlog izazvao nezadovoljstvo u Briselu: Hrvat hoće važnu funkciju, ali nisu svi oduševljeni

Lideri zemalja EU su se načelno dogovorili ko će u narednom mandatu predvoditi ključne institucije, a čini se da je Plenković na maštovit način želeo da osvoji deo kolača.

Hrvatski premijer Andrej Plenković u Briselu na sastanku lidera EU u Briselu Foto: Nick Gammon / AFP / Profimedia

Neformalni sastanak lidera 27 zemalja članica Evropske unije u Bruselu je završen u ponedeljak uveče nešto pre ponoći bez dogovora oko vodećih pozicija evropskih institucija u narednom mandatu.

Trebalo je da se dogovore oko kandidata za predsednika Evropske komisije, Evropskog saveta, Evropskog parlamenta, kao i novog visokog predstavnika za spoljne poslove i bezbednosnu politiku.

"Idemo u pravom smeru, ali večeras nismo postigli dogovor", rekao je aktuelni predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.

Ipak, načelni dogovor već postoji: Ursula fon der Lejen ostaje na čelu Evropske komisije, Roberta Mecola će i dalje voditi Evropski parlament, bivši portugalski premijer Antonio Kosta preuzima Evropski savet, a aktuelna estonska premijerka postaje šefica evropske diplomatije.

Tako bi svaka od tri vodeće političke opcije u Evropskom parlamentu: konzervativna Evropska narodna stranka (Fon der Lejen), Socijaldemokrate (Kosta) i liberalna Obnovimo Evropu (Kalas) dobila po jednu ključnu dužnost.

Politiko: Sprema li se Plenković za preuzimanje dužnosti?

Međutim, Politiko piše kako je glavna prepreka dogovoru deo članova Evropske narodne partije (ENP) koji nisu voljni da prepuste socijaldemokratama glavnu reč u Evropskom savetu. Predsednik ove institucije bira se na dve i po godine, ali im se obično omogućavaju dva uzastopna mandata.

Iz ENP-a se tako pojavio predlog o napuštanju ove tradicije, a navodno ga je izneo hrvatski premijer Andrej Plenković.

Navodno, Plenković je predložio podelu u smislu da prve dve i po godine Evropski savet vodi Portugalac Kosta, a potom isti period neko iz ENP.

Ursula fon der Lejen će najverovatnije biti na čelu Evropske komisije još pet godina Foto: IMAGO / imago stock&people / Profimedia

Politiko se potom zapitao da li se hrvatski političar priprema da preuzme tu funkciju.

Nezadovoljstvo podelom vodećih dužnosti među istaknutim članovima tri centrističke političke opcije izrazila je i italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja smatra da Evropski konzervativci i reformisti (ECR) na psnovu dobrog rezultata na nedavnim izborima za Evropski parlament zaslužuju veći uticaj na odlučivanje u Briselu.

Meloni i Orban okupljaju koaliciju

Politiko piše kako se Meloni protivi unapred dogovorenoj podeli dužnosti bez osluškivanja volje birača, a u tome uživa podršku mađarskog premijera Viktora Orbana, izrazitog protivnika reizbora Fon der Lejen. Njih dvoje bi mogli da okupe široku koaliciju desničarskih poslanika u Evropskom parlamentu i poremete odnos snaga uoči redovnog okupljanja Evropskog saveta 27. i 28. juna, na kojem se očekuje konačni dogovor oko evropskih pozicija.

Nakon izbora za Evropski parlament, lideri zemalja EU imaju zadatak da nominuju sledećeg predsednika Evropske komisije uzimajući u obzir rezultate izbora.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni Foto: FILIPPO MONTEFORTE / AFP / Profimedia

Imenovanje predsednika apsolutnom većinom od najmanje 361 glasa mora odobriti i Evropski parlament, a to se može dogoditi najranije sredinom jula.

Odabir visokog predstavnika za spoljne takođe tokom jeseni treba da odobri Evropski parlament, dok predsednika Evropskog saveta interno imenuju šefovi država i vlada.

(EUpravo Zato/Politico/Index.hr)