Kako je Plenkovićev predlog izazvao nezadovoljstvo u Briselu: Hrvat hoće važnu funkciju, ali nisu svi oduševljeni

Lideri zemalja EU su se načelno dogovorili ko će u narednom mandatu predvoditi ključne institucije, a čini se da je Plenković na maštovit način želeo da osvoji deo kolača.

Nick Gammon / AFP / Profimedia Hrvatski premijer Andrej Plenković u Briselu na sastanku lidera EU u Briselu

Neformalni sastanak lidera 27 zemalja članica Evropske unije u Bruselu je završen u ponedeljak uveče nešto pre ponoći bez dogovora oko vodećih pozicija evropskih institucija u narednom mandatu.

Trebalo je da se dogovore oko kandidata za predsednika Evropske komisije, Evropskog saveta, Evropskog parlamenta, kao i novog visokog predstavnika za spoljne poslove i bezbednosnu politiku.

"Idemo u pravom smeru, ali večeras nismo postigli dogovor", rekao je aktuelni predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.

Ipak, načelni dogovor već postoji: Ursula fon der Lejen ostaje na čelu Evropske komisije, Roberta Mecola će i dalje voditi Evropski parlament, bivši portugalski premijer Antonio Kosta preuzima Evropski savet, a aktuelna estonska premijerka postaje šefica evropske diplomatije.

Tako bi svaka od tri vodeće političke opcije u Evropskom parlamentu: konzervativna Evropska narodna stranka (Fon der Lejen), Socijaldemokrate (Kosta) i liberalna Obnovimo Evropu (Kalas) dobila po jednu ključnu dužnost.

Politiko: Sprema li se Plenković za preuzimanje dužnosti?

Međutim, Politiko piše kako je glavna prepreka dogovoru deo članova Evropske narodne partije (ENP) koji nisu voljni da prepuste socijaldemokratama glavnu reč u Evropskom savetu. Predsednik ove institucije bira se na dve i po godine, ali im se obično omogućavaju dva uzastopna mandata.

Iz ENP-a se tako pojavio predlog o napuštanju ove tradicije, a navodno ga je izneo hrvatski premijer Andrej Plenković.

Navodno, Plenković je predložio podelu u smislu da prve dve i po godine Evropski savet vodi Portugalac Kosta, a potom isti period neko iz ENP.

IMAGO / imago stock&people / Profimedia  Ursula fon der Lejen će najverovatnije biti na čelu Evropske komisije još pet godina

Politiko se potom zapitao da li se hrvatski političar priprema da preuzme tu funkciju.

Nezadovoljstvo podelom vodećih dužnosti među istaknutim članovima tri centrističke političke opcije izrazila je i italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja smatra da Evropski konzervativci i reformisti (ECR) na psnovu dobrog rezultata na nedavnim izborima za Evropski parlament zaslužuju veći uticaj na odlučivanje u Briselu.

Meloni i Orban okupljaju koaliciju

Politiko piše kako se Meloni protivi unapred dogovorenoj podeli dužnosti bez osluškivanja volje birača, a u tome uživa podršku mađarskog premijera Viktora Orbana, izrazitog protivnika reizbora Fon der Lejen. Njih dvoje bi mogli da okupe široku koaliciju desničarskih poslanika u Evropskom parlamentu i poremete odnos snaga uoči redovnog okupljanja Evropskog saveta 27. i 28. juna, na kojem se očekuje konačni dogovor oko evropskih pozicija.

Nakon izbora za Evropski parlament, lideri zemalja EU imaju zadatak da nominuju sledećeg predsednika Evropske komisije uzimajući u obzir rezultate izbora.

FILIPPO MONTEFORTE / AFP / Profimedia  Italijanska premijerka Đorđa Meloni

Imenovanje predsednika apsolutnom većinom od najmanje 361 glasa mora odobriti i Evropski parlament, a to se može dogoditi najranije sredinom jula.

Odabir visokog predstavnika za spoljne takođe tokom jeseni treba da odobri Evropski parlament, dok predsednika Evropskog saveta interno imenuju šefovi država i vlada.

(EUpravo Zato/Politico/Index.hr)