Pristupni ugovor sa snažnijim zaštitnim mehanizmima nije izraz nepoverenja prema kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji (EU), već lekcija naučena iz prethodnih proširenja i dio šire politike očuvanja stabilnosti i kredibiliteta EU, smatra Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova Crne Gore koja je, komentarišući poslednje poruke komesarke za proširenje Marte Kos o proširenju EU, rekla da Crna Gora na to gleda kao na okvir koji jača međusobno poverenje, a ne kao na ograničenje.
Komesarka za proširenje Marte Kos je, na konferenciji o proširednju u Talinu, rekla da bi pristupni ugovor Crne Gore s EU trebalo da bude prvi u "novoj generaciji" ugovora, sa snažnijim zaštitnim mehanizmima koji bi, u slučaju nazadovanja u vladavini prava, "imali zube" i "ozbiljno delovali". Takođe je poručila i da ne sme biti "trojanskih konja" i da EU mora biti osigurana od koraka unazad.
"Pouka iz 2004. je da moramo imati zaštitne mehanizme koji obezbeđuju da se nove članicei drže pravila i da se očuva integritet naše Unije, čak i nakon pet, deset, 20 godina", kazala je Kos dodajući da, ako EU ne može da ponudi uverljive odgovore na to, neće imati dovoljnu podršku javnosti potrebnu za proširenje.
Odgovarajući na pitanje "Vijesti" da li joj je prihvatljiva "nova generacija" ugovora sasnažnijim zaštitnim mehanizmima", Gorčević je kazala da je, uzimajući u obzir da se pregovori Crne Gore sa EU od 2020. godine vode po novoj metodologiji, sasvim prirodno da i Ugovor o pristupanju bude "prilagođen toj metodologiji i okolnostima u kojima se Unija danas nalazi".
"Poslednje proširenje EU bilo je pre 13 godina, kada je Hrvatska postala članica 2013. godine. Od tada su se promenile brojne unutrašnje i spoljnopolitičke okolnosti - od bezbednosnih izazova i geopolitičkih kriza, do iskustava koja je sama Unija stekla u pogledu očuvanja svojih temeljnih vrednosti", ocenila je.
Kako je dodala, upravo ta iskustva dovela su do izmena pregovaračkog okvira.
"Uvedena je nova struktura pregovora kroz klastere, sa posebnim fokusom na temeljni klaster, odnosno vladavinu prava. Dodatno su razvijeni i precizniji mehanizmi praćenja napretka u ovoj oblasti poput IBAR-a, čime se osigurava da reforme budu merljive i održive. U tom kontekstu, razumljivo je da i sam Ugovor o pristupanju reflektuje novu realnost i uključi snažnije zaštitne mehanizme koji bi se eventualno aktivirali u slučaju ozbiljnog nazadovanja. To nije izraz nepoverenja prema kandidatima, već lekcija naučena iz prethodnih proširenja i dio šire politike očuvanja stabilnosti i kredibiliteta Unije", objašnjava Gorčević.
Prema njenim rečima, Crna Gora na to gleda kao na okvir koji jača međusobno poverenje, a ne kao na ograničenje.
"Naš cilj je održivo i odgovorno članstvo, zasnovano na doslednom poštovanju evropskih pravila i vrednosti", smatra Gorčević.
Takođe je potvrdila i da o ovoj temi razgovaraju kontinuirano sa predstavnicima Evropske komisije, ali i sa državama članicama EU, jer je izrada Ugovora o pristupanju proces koji podrazumeva punu uključenost i Komisije i država članica.
"U ovom trenutku fokus je na tehničkim i pravnim pripremama za početak izrade nacrta Ugovora, uključujući formiranje radnih grupa, jedne sa crnogorske strane i druge koja predstavlja EU. Te grupe će detaljno razmatrati sva pitanja koja proizilaze iz budućeg članstva, uključujući prava i obaveze Crne Gore kao države članice", rekla je ministarka.
Gorčević dodaje da su u toku su i konsultacije sa aktuelno predsedavajućom državom Savetom EU, Kiprom kako bi osigurali da se sa procesom krene na vreme.
"Važno je naglasiti da se pristupni ugovor ne posmatra izolovano, već kao završna faza višegodišnjeg procesa usklađivanja sa pravnom tekovinom i evropskim standardima. Naš pristup je otvoren i konstruktivan, cilj nam je da sva pitanja budu precizno definisana i usaglašena, kako bi članstvo Crne Gore bilo stabilno, održivo i u potpunosti usklađeno sa pravilima i vrednostima EU", kazala je ministarka.
EU pregovore započeka 2012. godine
Crna Gora je pregovore s EU počela 2012. godine i do sada je privremeno zatvorila 13 poglavlja, od ukupno 33. Poslednji u nizu uspeha bio je zatvaranje poglavlja 32 u januaru 2026. Cilj Vlade je da ove godine zatvori sva preostala poglavlja, kako bi država postala članica EU 2028.
Gorčević je nedavno boravila u poseti Kipru, odakle je poručeno da će država, tokom svog predsjedavanja Savetom Evropske unije (EU), pružiti svu podršku kako bi Crna Gora zatvorila pregovaračka poglavlja u kojima su ispunjena završna merila i osigurati početak izrade Pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
(EUpravo zato.rs)