- Devčić ocenjuje da BRIKS nije protivteža EU i SAD, već platforma za saradnju država sa različitim interesima i sve izraženijim podelama.
- Ističe da Srbija, kao kandidat za EU, mora da usklađuje spoljnu politiku sa Unijom, jer balansiranje ima posledice po pregovore.
- Poručuje da bi članstvo u EU ojačalo institucije, spoljnopolitički kapacitet i suverenitet Srbije.
Dok se međunarodni poredak ubrzano menja, a uticaj novih centara moći raste, pitanje spoljnopolitičkog pravca Srbije postaje sve složenije. BRIKS je poslednjih godina proširio svoje članstvo i ambicije, dok Evropska unija ostaje strateški okvir evropskog puta Srbije.
Između ta dva konteksta, Beograd nastoji da održava odnose sa različitim partnerima i zadrži prostor za sopstveno delovanje.
Da li BRIKS zaista predstavlja alternativni centar moći Zapadu ili pre svega platformu za saradnju država sa različitim interesima, šta njegovo jačanje znači za postojeći međunarodni poredak i gde su granice spoljnopolitičkog balansiranja Srbije, bila su neka od pitanja razgovora koji je organizovala Fondacija Konrad Adenauer povodom studije "Srbija i BRIKS".
O ovim, ali i drugim važnim temama za EUpravo zato govorio je Jakov Devčić, direktor Fondacije za Srbiju i Crnu Goru.
Govoreći o tome zašto je Fondacija Konrad Adenauer upravo sada smatrala važnim da otvori tu temu, Devčić je objasnio da je neposredan povod bio niz važnih međunarodnih samita održanih u septembru - samit Šangajske organizacije za saradnju u Biškeku, samit Pokreta nesvrstanih u Beogradu i samit BRIKS-a u Nju Delhiju.
Prema njegovim rečima, oni su poslali signal da se diplomatske aktivnosti između zemalja koje su članice ovih organizacija ili imaju status posmatrača intenziviraju, zbog čega je ocenjeno da je pravo vreme da se u Srbiji pokrene ciklus razgovora o BRIKS-u.
Međutim, kako je istakao, to su bili samo neposredni povodi, dok je dublji razlog rastuće interesovanje srpske javnosti za BRIKS ali i, kako smatra, svojevrsna mistifikacija ove grupacije u domaćoj javnosti.
"Hteli smo mi sami da bolje razumemo šta je BRIKS, šta znači za Srbiju i da uporedimo odnos Srbije sa zemljama BRIKS i odnos Srbije sa EU. Ukratko, hteli smo da demistifikujemo BRIKS. Zbog toga smo i podržali studiju o BRIKS, koja se nalazi u fazi lekture i očekujemo objavu studije u novembru."
Devčić je dodao da se Fondacija Konrad Adenauer tokom decenija svog rada na političkom obrazovanju i jačanju demokratske političke kulture uvek bavila analitičkim i strateškim promišljanjem međunarodnih i društvenih procesa.
"Nastojimo da otvorimo važne teme i pre nego što one postanu deo dominantne javne debate. U tom kontekstu treba posmatrati i našu studiju o BRIKS i razgovor koji smo organizovali, pre svega kao doprinos informisanoj, objektivnoj i činjenicama zasnovanoj javnoj raspravi u Srbiji. Debate o geostrateškim orijentacijama treba da se vode na osnovu činjenica, a ne percepcija ili mitova. U novembru očekujemo da studija izađe iz štampe."
BRIKS kao platforma za saradnju, a ne novi blok
Govoreći o tome kako danas treba razumeti ulogu BRIKS-a, imajući u vidu njegovo značajno širenje u poslednjih nekoliko godina, Devčić je ocenio da ovu grupaciju pre svega treba posmatrati kao platformu za razvoj bilateralnih odnosa između država članica, a ne kao međunarodnu instituciju u punom smislu te reči.
Istovremeno, ukazao je na velike protivrečnosti između ključnih zemalja članica, zbog čega ne očekuje ubrzanje procesa integracije BRIKS-a u skorije vreme.
"BRIKS treba da posmatramo kao platformu za razvoj bilateralnih odnosa između država članica. Ona nije međunarodna institucija u pravom smislu reči, premda postoje ambicije među zemljama osnivačima da to postane. Protivrečnosti između ključnih zemalja BRIKS su velike, i ja ne očekujem ubrzanje integracija BRIKS u skorije vreme."
Najvažnija poruka koju je samit BRIKS u Nju Delhiju poslao Evropi
"Najvažnija poruka je eskplicitna podrška zemalja BRIKS temeljnoj reformi UN i Saveta bezbednosti UN," objašnjava Devčić i ističe kao ključnu poruku iz Deklaracije iz Nju Delija.
"Ona poziva na reformu međunarodnog poretka. Oko drugih pitanja postoje sporenja, dok su poruke sa samita su, po meni, previše opšte. Naročito veliki problem jesu bilateralni sporovi Indije i Kine. Indija je članica Quad, sa SAD, Japanom i Australijom, i koristi razvijene odnose sa ovim zemljama da balansira pritiscima iz Kine. BRIKS stoga nije interno koherentna organizacija, kao što je bila pre nekoliko godina. Sporovi između njenih članica se umnožavaju."
Spoljna politika Srbije između diversifikacije i evropskih integracija
Na pitanje o granici između spoljnopolitičke diversifikacije i poteza koji bi mogli da dovedu u pitanje strateško opredeljenje Srbije, Devčić je najpre ukazao na to da je Srbija nezavisna i suverena zemlja koja samostalno definiše svoju spoljnu politiku.
Politika balansiranja ima svoje posledice.
Istovremeno, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Srbija se nalazi u procesu progresivnog usklađivanja sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, što predstavlja sastavni deo pristupnih pregovora u okviru Poglavlja 31.
"Zbog neusaglašivanja Srbije sa evropskom spoljnom politikom jača grupa država koje smatraju da dalji napredak Srbije u pregovorima treba usloviti većim spoljnopolitičkim usklađivanjem u smislu vrednosne pripadnosti. Među najglasnijim zagovornicima takvog pristupa nalaze se, pre svega, skandinavske i baltičke zemlje. Kako se ključne odluke o proširenju EU donose konsenzusom, njihov stav može imati značajan uticaj na dinamiku pristupnog procesa Srbije."
BRIKS i promena globalnog odnosa snaga
Na pitanje da li jačanje BRIKS-a pre svega govori o privlačnosti novih centara moći ili ukazuje na to da postojeće međunarodne institucije više ne odgovaraju promenjenim globalnim okolnostima, Devčić je ocenio da rast uticaja ove grupacije odražava pre svega jačanje ekonomskog i političkog uticaja njenih članica, među kojima posebno izdvaja Kinu. Kako je naveo, Kina nastoji da ima veći uticaj na oblikovanje i reformu međunarodnog poretka, dok slične ambicije, u manjoj meri, postoje i kod drugih članica BRIKS-a.
"Svet postaje multipolaran i podele između polova postaju sve veće. BRIKS, u tom smislu, nije jedinstven politički i geopolitički blok koji bi nastupao kao protivteža EU i SAD. On se već i sam suočava sa različitim interesima svojih članica. Podele unutar BRIKS-a su sve izraženije."
Jačanje institucija kao osnova spoljnopolitičkog delovanja
Kada je reč o tome kako Srbija može da održava otvorenost prema različitim partnerima, a da istovremeno zadrži jasno definisan strateški pravac, Devčić smatra da ta dva cilja nisu međusobno suprotstavljena.
Prema njegovim rečima, ključ za takvu politiku predstavljaju snažne institucije, razvijena ekonomija i širi društveni konsenzus, jer upravo oni omogućavaju samouverenu i predvidivu spoljnu politiku. Kao važno pitanje izdvaja dalje jačanje unutrašnjih kapaciteta države, koji, kako navodi, određuju kvalitet i kredibilitet njenog međunarodnog delovanja.
"U tom smislu je i Evropska unija tokom prethodnih decenija bila ključan partner Srbije u modernizaciji institucija, ekonomskim reformama i približavanju evropskim standardima koji doprinose strateškom značaju Srbije. Mi smo duboko ubeđeni da sa ulaskom u Evropsku uniju Srbija bi jačala svoju spoljnu politiku. Kao član najatraktivnijeg političkog kluba u svetu Srbija bi dobila dodatne potencijale spoljnopolitičkog delovanja. U tom smislu srpskoj javnosti treba da bude jasno da sa približavanjem i ulaskom u EU Srbija bi dobila na suverenitetu, pojmu koji je srpskom društvu veoma važan."
(EUpravo zato.rs)