11 zemalja članice Evropske unije udružile su se kako bi zahtevale prestanak "opstruktivnih" veta koji su poslednjih godina paralizovali spoljnu akciju Unije. Tom prilikom su istakle i da načelo iskrene saradnje mora imati prednost, navodi Euronews.
"Kultura konsenzusa Unije važan je izvor njene legitimnosti. Zato i dalje težimo konsenzusu gde god je to moguće", navode zemlje u pismu upućenom visokoj predstavnici Kaji Kalas, a u koje je Euronews imao uvid.
"Ali moramo i da osiguramo da ta kultura konsenzusa podstiče zajedničko delovanje, a ne da ga sprečava – inače ćemo imati legitimnost, ali ne i snagu", navode oni.
Pismo su potpisale Austrija, Danska, Belgija, Finska, Francuska, Nemačka, Luksemburg, Holandija, Rumunija, Španija i Švedska.
"Spoljna akcija Unije suočava se sa suštinski promenjenim okruženjem, oblikovanim strateškim nadmetanjem, rastućom nestabilnošću i pokušajima podrivanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", pišu u dokumentu, koji je poslat i onim članicama koje nisu potpisale.
"U takvom okruženju sposobnost Unije da brani svoje vrednosti i interese zavisi od toga da li može brzo i delotvorno da mobilizuje svoju kolektivnu političku, ekonomsku i diplomatsku težinu".
Po pravilima EU, spoljna politika strogo podleže jednoglasnosti, što znači da jedna jedina zemlja u svakom trenutku može da veže ruke ostalih 26 članica, što se više puta ponavljalo tokom 16-godišnje vladavine mađarskog premijera Viktora Orbana.
Pre nego što je izgubio vlast u aprilu, Orban je redovno izazivao ogorčenje kolega koristeći veto da izvuče ustupke i unapredi svoje interese, pa je početkom ove godine izazvao krizu kada je iznenada blokirao zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, koji su lično dogovorili lideri EU, zbog nesrodnog spora sa Kijevom oko naftovoda Družba.
Put napred
Na osnovu pouka iz Orbanovih godina, potpisnice izlažu pet načela koja bi, po njihovom mišljenju, trebalo da usmere i unaprede zajedničku spoljnu politiku Unije:
poštovati načela iskrene saradnje i uzajamne solidarnosti
češće koristiti konstruktivno uzdržavanje umesto veta
uzdržati se od povezivanja odluka iz spoljne politike sa "suštinski nesrodnim" pitanjima
istražiti mogućnosti u ugovorima EU za prelazak sa jednoglasnosti na kvalifikovanu većinu
navesti "obrazložene vitalne razloge" ako se takav prelazak blokira
"Pravni okvir za svih pet načela već postoji. Samo od nas zavisi da ih primenimo i time unapredimo našu spoljnu politiku", stoji u pismu.
Ideja o aktiviranju takozvane "passerelle klauzule" iz člana 31. radi prelaska sa jednoglasnosti na glasanje kvalifikovanom većinom već dugo se raspravlja u Briselu i dobila je na značaju nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Prelazak bi mogao da se radi od slučaja do slučaja, a ne odjednom, dok zagovornici kažu da bi to ubrzalo donošenje odluka i sprečilo nepotrebne vete. Protivnici tvrde da bi to narušilo demokratsku legitimnost, a manje članice veto vide kao korisno sredstvo poslednje instance da odbrane svoje stavove i interese pred težinom većih država.
Pritisak za preuređenje spoljne politike EU dobio je na zamahu nakon Orbanovog poraza, a ovaj krug po mnogima može se zatvoriti ukoliko bi Marin Le Pen pobedila na predsedničkim izborima u Francuskoj naredne godine.
Nemačka i Francuska već su iznele plan koji bi ojačao ulogu visoke predstavnice Kaje Kalas, ali je još uvek pod neposredni nadzor predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
(EUpravo zato/Euronews)