Francuska je dobila novog-starog premijera, pošto je Sebastijan Lekorni postavljen na to mesto nakon što je prethodno podneo ostavku. On je imenovao u nedelju uveče novu vladu, s ciljem da usvoji budžet za 2026. godinu i obnovi političku stabilnost nakon višenedeljnih previranja koja su uzdrmala poverenje poslovne zajednice.
Lekornu je u petak ponovo imenovan za premijera, nakon što je prethodno predsedniku Emanuelu Makronu podneo ostavku. Nakon te odluke, na stolu su bila tri moguća scenarija, a stručnjaci tvrde da je izabran onaj "najbezbolniji". Pošto je ponovo postavljen na tu funkciju, rekao je da je ovog puta sastavio vladu sa "jasnim mandatom, da Francuska dobije budžet pre kraja godine" i da želi, kako navode izvori bliski njemu, "da na scenu izvede nova lica".
Premijer je zadržao nekoliko poznatih figura, među kojima su ministar pravde Žeral Darmanen, ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro, ministarka poljoprivrede Eni Ženovar, ministarka kulture Rašida Dati i ministarka za javne finansije Ameli de Monšalen.
Ministarka rada Katarin Votren preuzima Lekornuovu bivšu funkciju ministra oružanih snaga. Ministar ekonomije Rolan Leskir, bivši socijalista imenovan prošle nedelje, vodiće proces usvajanja budžeta za 2026. u Nacionalnoj skupštini.
Među novim imenovanjima su i visoki državni službenici i predstavnici civilnog sektora: prefekt pariske policije Loren Ninez postaje ministar unutrašnjih poslova, izvršni direktor železnice SNCF Žan-Pjer Farandu preuzima resor rada, dok bivša predsednica WWF Francuska, Monik Barbü, postaje ministarka za zaštitu životne sredine.
Lider Socijalističke partije (PS) Olivije For odbio je da komentariše nakon Lekornuove objave, dok je Marin Le Pen izjavila da će njena krajnje desna Nacionalna okupljanja (RN) podneti predlog za izglasavanje nepoverenja vladi već u ponedeljak.
Socijalisti bi mogli da odluče da ne podrže glasanje o nepoverenju ako se Lekornu saglasi da ponovo otvori pitanje kontroverzne penzione reforme iz 2023. godine, kojom je starosna granica za odlazak u penziju pomerena sa 62 na 64 godine, piše Euractiv.
Manon Obri, poslanica levice iz stranke Nepokorena Francuska (LFI), rekla je da "nema svrhe pamćenje imena novih ministara, jer vlada neće potrajati ni nedelju dana".
Bivši ministar unutrašnjih poslova i sadašnji predsednik Republikanske stranke (LR), Bruno Retajo, pojavio se kao glavni gubitnik. Nakon što je pre samo nedelju dana srušio Lekornuovu prvu vladu, zabranio je članovima svoje partije da se priključe novom kabinetu.
U subotu je većina poslanika LR-a otvoreno osudila Retajoovu odluku, izražavajući "podršku" premijeru i ocenjujući da njegovo ponovno imenovanje predstavlja "šansu za stabilnost". Njegov autoritet dodatno je poljuljan u nedelju, kada je šest članova LR-a imenovano za ministre u novoj vladi.
Na to je partijsko rukovodstvo odgovorilo saopštenjem u kojem se navodi da "oni članovi LR-a koji su prihvatili ministarske funkcije više ne mogu tvrditi da pripadaju Republikancima".
Ova kriza dolazi nakon što je bivši predsednik LR-a Erik Sjoti prošle godine sklopio savez sa Marin Le Pen tokom parlamentarnih izbora 2024, čime su se pojačali pozivi za formiranje šire "ujedinjene desnice", po uzoru na koaliciju italijanske premijerke Đorđe Meloni.
Isključenje članova LR-a iz druge Lekornove vlade takođe otvara pitanja o budućnosti ministarke kulture Rašide Dati, koja je ranije bila zvanično nominovana kao kandidatkinja stranke za gradonačelnicu Pariza na izborima narednog proleća.
Predlog budžeta trebalo bi da bude predstavljen na prvom sastanku novog Saveta ministara, zakazanom za utorak u 10 sati, dok će se Lekornu obratiti Nacionalnoj skupštini kasnije tog dana.
(EUpravo zato.rs)