Kad se mržnja artikuliše glasno, a odgovor na to bude tih, ostaje nam da da se uzdamo u sebe i svoje okruženje kako bismo iskorenili govor mržnje. Svakog 18. juna, na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, podsećamo se da govor mržnje ne sme biti način komunikacije, a ako pak jeste, tišina ne sme da bude odgovor.
Ovoga smo se podsetili na događaju povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje i početka zajedničke kampanje "Tolerancija" - šestomesečne inicijative Ujedinjenih nacija i Saveta Evrope usmerene na promociju inkluzije i borbu protiv govora mržnje putem angažovanja mladih, obrazovanja, medija i javnog dijaloga. Tim povodom predstavljen je mural oslikan na jednom od Silosa koji treba da nas podseća na važne pojmove koji mogu biti vredan alat protiv govora mržnje - "vrlina, istina, pravda, radost, pažnja i osmeh".
Podsetimo, ovaj dan uspostavljen je rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) iz 2021. godine. Rezolucijom se promoviše međureligijski i interkulturalni dijalog i tolerancija kao ključni alati u borbi protiv govora mržnje, a razlog za ovu inicijativu je "eksponencijalno širenje govora mržnje" širom sveta. Od tada do danas, potreba za podsećanjem na ovaj dan gotovo je svakodnevna. Govor mržnje prisutan je u školama, u medijima, na političkoj sceni, a institucionalna rešenja, čini se, ne pomažu značajno.
A šta je govor mržnje?
Međutim, ono što i dalje izaziva brojne rasprave jeste šta se zapravo pod tim pojmom podrazumeva s obzirom na to da se govor mržnje neretko zavija u "zavesu" slobode govora i demokratije.
U cilju približavanja ove teme široj javnosti, UN na svom sajtu objašnjavaju značenje govora mržnje "uobičajenim jezikom". Reč je, kako se navodi, o uvredljivom govoru koji cilja pojedince ili grupe na osnovu njihovih urođenih karakteristika kao što su rasa, religija ili pol, i koji može da naruši društveni mir.
UN su dodatno formulisale i Strategiju i akcioni plan za borbu protiv govora mržnje, gde se ovaj pojam definiše kao "bilo koji oblik komunikacije, u govoru, pisanju ili ponašanju, koji vređa, napada ili koristi diskriminatoran i pogrdan jezik prema osobi ili grupi zbog njihovog identiteta, uključujući veru, etničku pripadnost, naciju, rasu, pol, poreklo ili druge lične karakteristike".
Sličnu definiciju daje i Savet Evrope, koji pod govorom mržnje podrazumeva "sve oblike izražavanja koji šire, podstiču ili opravdavaju rasizam, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike netrpeljivosti". Tu se ubrajaju i agresivni nacionalizam, etnocentrizam, diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porekla.
Mural u Beogradu kao večiti podsetnik
Baš ovim povodom, kako bi se izrazila solidarnost u borbi protiv mržnje i diskriminacije, predstavnici mladih i visoki zvaničnici okupili su se u kulturnom centru Silosi u Beogradu. Događaj je obuhvatio panel diskusiju i otkrivanje velikog murala, sa ciljem podsticanja jedinstva, inkluzije i rezilijentnosti u vremenu rastućeg govora mržnje u regionu.
Ovim skupom ozvaničen je i početak zajedničke kampanje "Tolerancija" - šestomesečne inicijative Ujedinjenih nacija i Saveta Evrope.
Događaj, koji je organizovan u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku", u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija u Srbiji, istakao je važnost učešća mladih u oblikovanju politika i narativa protiv diskriminacije.
U svom uvodom obraćanju, stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Matilde Mordt istakla je koliko je važno hitno reagovati na govor mržnje i koliko ključnu ulogu mladi imaju u stvaranju trajnih promena.
"Ako je mržnja glasna, tolerancija mora govoriti još glasnije, ne besom, već empatijom, kreativnošću i hrabrošću. Kampanja ‘Tolerancija’ je poziv na akciju: da izaberemo inkluziju umesto podela i da pojačamo glasove koji nas zbližavaju, umesto da nas udaljavaju", poručila je Mordt.
"Mladi su nosioci promena kada je reč o govoru mržnje"
Događaju je prisustvovao i šef Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, Janoš Babić koji je istakao da je Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje snažan podsetnik na hitnu potrebu da se govor mržnje prepozna i suzbije u svim njegovim oblicima, kako na internetu, tako i van njega, i da se grade inkluzivna, tolerantna društva zasnovana na ljudskim pravima, jednakosti i međusobnom razumevanju.
"U središtu tih napora nalaze se mladi, koji su često među najpogođenijima diskriminacijom, ali i među najsnažnijim i najkreativnijim pokretačima promena. Njihovo vođstvo, ideje i hrabrost ključni su za suočavanje s netolerancijom, kao i za preoblikovanje narativa isključenosti u priče o solidarnosti i zajedništvu", istakao je Babić.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, takođe je istakla ključnu ulogu mladih u borbi za tolerantnije i pravednije društvo. Kako je istakla, neophodno je zajedno raditi na promeni narativa kojima svedočimo danas a najveću ulogu u tom procesu imaju mladi ljudi, zbog čega je institucija Povernika za ravnopravnost godinama usmerena na saradnju sa njima.
"Mladi su ti koji jedini imaju potencijal da budu nosioci promena kada je reč o govoru mržnje koji se inače ne shvata dovoljno ozbiljno već samo kao korak do konflikta i nasilja iako se njegovom upotrebom nasilje normalizuje", rekla je poverenica.
Teme panela na kojem su govorile i Simona Popović, pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Ivana Antonijević, v.d. pomoćnica ministra turizma i omladine su obuhvatile formalno, ali posebno neformatlno obrazovanje kao sredstvo borbe protiv mržnje, diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti, vere, pola i identiteta, kao i borbu protiv govora mržnje na internetu i jačanje otpornosti mladih.
"Vrlina, istina, pravda, radost, pažnja i osmeh".
U dijalogu su učestvovali mladi iz različitih mreža, uključujući Mlade evropske ambasadore, Mrežu mladih UNICEF-a, kao i učesnike regionalne inicijative Ujedinjenih nacija "Mladi za inkluziju, jednakost i poverenje", Udruženje UN i omladinske panele Poverenika za ravnopravnost i Zaštitnika građana zajedno sa donosiocima odluka.
Nakon panela, učesnici/e su se prebacili u područje samih Silosa, gde je svečano otkriven mural inspirisan porukama inkluzije i solidarnosti. Mural, koji su oslikali umetnici Luka Prstojević i Kruna Jevtić, zamišljen je kao trajna poruka protiv govora mržnje u javnom prostoru koja slavi različitosti.
Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, Plamena Halačeva, istakla je tokom otkrivanja murala da mural nije samo umetnički čin već poruka.
"To je poruka odlučnosti i zajedništva da se suprotstavimo mržnji u svim njenim oblicima bilo da je na ulici, u školi ili na internetu", istakla je Halačeva.
Na muralu koji je oslikan na velikom formatu navode se reči koje su snažan alat protiv govora mržnje - "vrlina, istina, pravda, radost, pažnja i osmeh".
"Gradimo tolerantniji svet rečima koje povezuju zajedništvo, ravnopravnost i poštovanje razlika", deo je ovog murala.
Oslikavanje murala i organizacija događaja podržani su kroz projekat "Borba protiv diskriminacije i promocija različitosti u Srbiji", koji se realizuje u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Saveta Evrope "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku", u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija u Srbiji.
(EUpravo zato)