Nova vlast, stari sporazumi: Šta čeka dijalog Beograda i Prištine?

Političke promene u Beogradu mogu doneti drugačiji pristup dijalogu sa Prištinom, ali obaveze ostaju ključne Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Kosovska Mitrovica Foto: Shutterstock
  • Promena vlasti u Srbiji može doneti drugačiji pristup dijalogu sa Prištinom, ali Beograd i dalje ostaje vezan ranije prihvaćenim sporazumima i obavezama.
  • EU očekuje sprovođenje sporazuma iz 2023. i Ohridskog aneksa, dok je napredak u normalizaciji i dalje ograničen.

Političke promene u Srbiji otvaraju novo poglavlje u odnosima Beograda i Prištine, ali i pitanje da li će nova vlast doneti drugačiji pristup dijalogu ili će nastaviti proces u okvirima sporazuma koje su prethodne vlasti već prihvatile.

Promena vlasti u Srbiji ponovo je otvorila pitanje budućnosti dijaloga sa Prištinom, koji već duže vreme ne beleži značajniji napredak u sprovođenju postignutih dogovora. Iako bi upravo ta promena mogla da donese drugačiji pristup pregovorima, prostor za to je ograničen sporazumima i obavezama koje su Beograd i Priština preuzeli u okviru dijaloga uz posredovanje Evropske unije.

Istovremeno, promena vlasti u Beogradu mogla bi da utiče i na političke odnose unutar srpske zajednice na Kosovu, posebno na dosadašnju ulogu Srpske liste i mogućnost pojave drugačijih političkih predstavnika.

Ova pitanja ponovo su dospela u fokus nakon izjave Jugoslava Gašića, kandidata Studentske liste, koji je poručio da "saradnje sa Srpskom listom neće biti", najavljujući i preispitivanje dosadašnjih dogovora i međunarodnih sporazuma koji se odnose na Kosovo*.

Različiti pogledi na budućnost odnosa Beograda i Srba na Kosovu

Miloš Pavković iz Centra za evropske politike smatra da je ta izjava preuranjena, posebno imajući u vidu da institucije u Srbiji tek treba da budu formirane.

"Mislim da je ovakva izjava preuranjena i dolazi u situaciji kada skupština i vlada nisu još uvek formirane. Razumljiva je odbojnost Srpske liste usled činjenice da je bila blisko povezana i praktično funkcionisala kao filijala SNS-a. Međutim, buduća vlada Srbije mora odgovorno da postupa i koordiniše, ako ne sarađuje, sa političkim predstavnicima Srba na prostoru Kosova i Metohije", ocenio je Pavković u izjavi za EUpravo zato.

On je dodao da bi više političkog pluralizma među Srbima na Kosovu moglo da se pokaže nakon narednih lokalnih izbora, ali da je i u takvim okolnostima neophodno da Beograd održava odgovoran odnos prema predstavnicima srpske zajednice.

U međuvremenu, Gašić je dodatno precizirao da odbijanje političke saradnje sa Srpskom listom ne znači i odustajanje od institucionalne saradnje sa njenim predstavnicima na lokalnom nivou.

Sporazumi ostaju okvir za svaku buduću vlast

Iako promena političkog rukovodstva u Beogradu može da utiče na dinamiku dijaloga, obaveze koje proizlaze iz ranije postignutih sporazuma ostaju deo evropskog okvira za Srbiju i Kosovo*. Sporazum o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i njegov Ohridski aneks predviđaju obaveze za obe strane, a njihovo sprovođenje uključeno je u evropske integracione procese.

Miloš Pavković Foto: Foto: Privatna arhiva

Evropska komisija u najnovijem izveštaju o napretku Srbije i Kosova* konstatuje da je implementacija preostalih obaveza i dalje ograničena. Brisel očekuje od obe strane da sprovedu preuzete obaveze bez odlaganja i preduslova, uključujući uspostavljanje aranžmana za samoupravljanje srpske zajednice na Kosovu, ali i obaveze Srbije u vezi sa priznavanjem kosovskih dokumenata, simbola i institucija. Komisija istovremeno upozorava da je napredak u normalizaciji odnosa jedan od ključnih uslova za evropski put obe strane.

Pavković smatra da će upravo odnos između političke volje i već preuzetih obaveza odrediti buduću dinamiku dijaloga.

"I jedno i drugo je tačno. Sporazumom o putu ka normalizaciji (2023) EU je zadao okvire procesu normalizacije, ali svaki napredak zavisi od političke volje na obe strane. To najbolje ilustruje činjenica da iako je prihvaćen od obe strane u Ohridu 2023, do danas sporazum u velikoj meri ostaje neimplementiran", navodi Pavković.

On podseća da se dijalog odvija u okviru Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija iz 1999. godine, na osnovu mandata koji je Generalna skupština UN 2011. godine dala Evropskoj uniji da nastavi proces pregovora.

Da promena političkog rukovodstva u Srbiji ne menja obaveze Beograda u dijalogu sa Prištinom, poručio je i Brisel.

Portparol Evropske unije izjavio je za RTK da rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji ne utiču na postojeći okvir dijaloga koji se vodi uz posredovanje EU, niti menjaju obaveze koje su obe strane preuzele u procesu normalizacije odnosa.

Foto: FREDERIC SIERAKOWSKI

To se, kako je naglašeno, odnosi i na Sporazum o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i njegov Aneks za implementaciju, poznat kao Ohridski sporazum. Iz Brisela je poručeno da dijalog ne zavisi od pojedinačnih političkih lidera, uz očekivanje da se nova vlada Srbije konstruktivno uključi u proces, poštuje preuzete obaveze i doprinese daljem napretku normalizacije odnosa sa Kosovom*. Evropska unija je istovremeno izrazila spremnost da sarađuje sa novim rukovodstvom Srbije kako bi se obezbedio kontinuitet dijaloga.

U tom kontekstu, Pavković ukazuje i na to da Sporazum iz 2023. godine, kao ni prethodno postignuti dogovori, ne predviđa formalno priznanje Kosova*, te da ono, prema njegovom tumačenju, nije zahtev Evropske unije u okviru dijaloga o normalizaciji niti uslov za članstvo Srbije u Uniji.

Politička volja ostaje ključna

Da će budući odnosi Beograda i Prištine zavisiti i od spremnosti obe strane da sprovedu preuzete obaveze, ukazuje i stav Evropske unije. Brisel je u novembru ponovio da posredovanje ne može da zameni političku volju Beograda i Prištine i da su obe strane odgovorne za stvaranje uslova za konkretan napredak u normalizaciji.

U takvim okolnostima, promena političkog rukovodstva u Srbiji može otvoriti prostor za drugačiju dinamiku, ali ne i za jednostrano odustajanje od postojećeg evropskog okvira. Pored nastavka dijaloga sa Prištinom, jedan od važnih izazova nove vlasti biće i definisanje odnosa prema političkim predstavnicima Srba na Kosovu, kao i stvaranje prostora za njihovo pluralističko predstavljanje.

(EUpravo zato.rs)