Prag je u nedelju, 15. novembra, bio mesto jednog od najvećih građanskih okupljanja u novijoj istoriji Češke. Stotine hiljada ljudi ispunile su park Letna, zahtevajući od vlade premijera Andreja Babiša da odustane od planiranih promena u finansiranju javne televizije i radija.
Prema procenama organizatora iz građanske inicijative "Milion trenutaka za demokratiju", na protestu se okupilo oko 400.000 ljudi, dok su pojedini mediji, pozivajući se na različite procene, navodili broj od približno 350.000 demonstranata.
Iako je neposredni povod za okupljanje predlog zakona o finansiranju javnih medija, nezadovoljstvo građana mnogo je šire. Demonstranti smatraju da se ne radi samo o novcu, već o budućnosti nezavisnog novinarstva, transparentnosti vlasti i načinu na koji se donose važne političke odluke.
Zašto su Česi izašli na ulice?
U središtu spora nalazi se plan vlade da ukine postojeće obavezne naknade za finansiranje Češke televizije i Češkog radija, koje plaćaju domaćinstva i privreda, i zameni ih finansiranjem iz državnog budžeta.
Vlada premijera Andreja Babiša tvrdi da je reč o promeni modela finansiranja i rasterećenju građana. Međutim, kritičari upozoravaju da bi takvo rešenje moglo da poveća zavisnost javnih medija od izvršne vlasti.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da bi, prema predloženom modelu, javni servisi raspolagali sa oko 15 odsto manje novca nego do sada. To bi, upozoravaju protivnici zakona, moglo da dovede do otpuštanja zaposlenih, smanjenja produkcije i ukidanja pojedinih programa.
Suštinski problem, međutim, nije samo smanjenje budžeta. Dosadašnji sistem zasnivao se na namenskim naknadama, dok bi novi model podrazumevao da se novac za televiziju i radio obezbeđuje kroz državni budžet. Kritičari smatraju da bi time politička većina dobila veći prostor da utiče na finansijsku stabilnost medija, a posredno i na njihovu uređivačku nezavisnost.
Babiš i predstavnici vladajuće koalicije odbacuju takve optužbe. Premijer tvrdi da promena finansiranja ne znači preuzimanje kontrole nad javnim servisom i da vlada nema nameru da se meša u uređivačku politiku.
Simbol protesta postalo glasanje u 4.36 ujutru
Jedan od glavnih transparenata na skupu u Letni nosio je poruku "Više nikada 4:36". Taj termin postao je simbol nezadovoljstva načinom na koji vladajuća većina sprovodi važne zakonske promene.
Naime, 24. oktobra, u 4.36 ujutru, poslanici vladajuće većine progurali su sporni predlog kroz prvo čitanje u donjem domu parlamenta, nakon što je prethodno ograničeno vreme za raspravu opozicionih poslanika.
Upravo zbog toga demonstranti ne osporavaju samo sadržaj zakona, već i način na koji je donet. Za organizatore protesta, glasanje u ranim jutarnjim satima postalo je primer političke prakse u kojoj se važne odluke donose bez dovoljno javne rasprave i prostora za drugačija mišljenja.
"To što ste izabrani ne daje vam pravo da uvodite u Češku manire autoritarnih lidera", poručio je okupljenima Mikulaš Minarž, jedan od osnivača inicijative "Milion trenutaka za demokratiju".
Organizatori su zatražili povlačenje predloženog zakona, otvaranje javnog dijaloga i promenu načina na koji vlada komunicira sa građanima.
Srpska studentkinja dobila veliki aplauz u Pragu
Posebnu pažnju na protestu izazvalo je obraćanje predstavnice Studentske liste iz Srbije, Natalije Petrović. Njene reči dočekane su velikim aplauzom, a okupljenima je poručila da iskustvo srpskih studenata pokazuje da građanske promene nisu nemoguće.
"Srbija je živi dokaz da je promena moguća. Nemojte dozvoliti da vam ukradu budućnost. Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila je Petrović.
Podrška srpskim studentima bila je vidljiva i na transparentima.
Među porukama u masi našla su se i precrtana imena nekadašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, kao simbol protivljenja političkim modelima koje demonstranti povezuju sa slabljenjem demokratskih institucija i medijskih sloboda.
Skup u Letni okupio je predstavnike različitih generacija i društvenih grupa. Među demonstrantima su bili studenti, profesori, umetnici, sportisti, sindikalci, radnici, ekološki aktivisti, ali i pripadnici starijih generacija, uključujući ljude povezane sa nekadašnjim disidentskim pokretom "Povelja 77", koji je imao značajnu ulogu u otporu komunističkom režimu.
Od štrajka novinara do masovnog protesta
Okupljanju u Pragu prethodile su nedelje nezadovoljstva i protestnih aktivnosti zaposlenih u javnim medijima.
Trećeg novembra zaposleni u Češkoj televiziji i Češkom radiju organizovali su štrajk upozorenja, tokom kojeg je redovni program bio ograničen. Novinari i drugi radnici javnih servisa upozorili su da bi predloženi model finansiranja mogao da ugrozi dugoročnu stabilnost institucija i njihovu sposobnost da rade bez političkih pritisaka.
Njihovom protivljenju pridružili su se univerzitetski predstavnici, kulturni radnici, sindikati i međunarodne novinarske organizacije.
Predsednica Evropske federacije novinara Maja Sever takođe je prisustvovala protestu i poručila da će ta organizacija pažljivo pratiti poteze češke vlade.
Zabrinutost zbog predloženih promena izrazile su i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom medijskih sloboda, upozoravajući da finansiranje javnih servisa mora biti uređeno tako da obezbedi njihovu nezavisnost, predvidivost i stabilnost.
Babiš najavljuje moguću promenu plana
Masovni protesti i pritisak zaposlenih u javnim medijima već su naveli premijera Babiša da najavi mogućnost izmene predloženog modela.
On je ranije odbacivao kritike opozicije i optuživao političke protivnike da podstiču građane na proteste. Ipak, najavio je da bi u narednoj fazi parlamentarne rasprave, planiranoj za januar, mogao da predloži drugačije rešenje.
Prema njegovoj najavi, jedan od mogućih modela podrazumevao bi zadržavanje dobrovoljne pretplate, uz deo sredstava iz državnog budžeta, koji bi se raspoređivao preko nezavisnog posrednika. Premijer tvrdi da bi takvo rešenje bilo usklađeno sa evropskim pravilima o slobodi medija.
Organizatori protesta, međutim, ne žele da se sve završi samo najavama mogućih izmena. Minarž je pozvao vladu da povuče sporni predlog i započne stvarnu javnu raspravu o budućnosti javnih medija.
Među zahtevima su i otvoren dijalog sa stručnjacima i građanima, kao i politička odgovornost predstavnika vladajuće koalicije.
Protest u Letni održan je svega dva dana pre godišnjice događaja iz novembra 1989. godine, kada je takozvana Plišana revolucija označila kraj više od četiri decenije komunističke vlasti u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Simbolika mesta i datuma dodatno je naglasila poruku demonstranata da sloboda medija i nezavisnost institucija nisu pitanja koja se tiču samo novinara, već celog društva.
Za sada ostaje otvoreno da li će masovno nezadovoljstvo dovesti do potpunog povlačenja zakona ili samo do njegovih izmena. Ipak, protest je pokazao da pitanje javnih medija u Češkoj više nije samo tema parlamentarne rasprave, već jedno od centralnih političkih pitanja koje je izvelo stotine hiljada građana na ulice.
(EUpravo zato)