Prekomerna upotreba mobilnih telefona, tableta i gejming konzola sve češće se dovodi u vezu sa anksioznošću, depresijom, problemima sa pažnjom, pa i gojaznošću.

Prema rečima stručnjaka za javno zdravlje, provođenje raspusta uz ekrane može imati mnogo štetnije posledice po decu nego što roditelji često pretpostavljaju, a hladno vreme ne bi smelo da bude izgovor za izostanak zdravijih navika.

Džej Medok, profesor na Fakultetu javnog zdravlja Univerziteta Teksas A&M, upozorava da intenzivna upotreba telefona, tableta i video-igara tokom školskih raspusta negativno utiče i na mentalno i na fizičko zdravlje dece.

"Današnja deca provode neverovatno mnogo vremena na društvenim mrežama, u igrama i uz razne digitalne uređaje, što može dovesti do brojnih zdravstvenih problema, poput anksioznosti i depresije, ali i doprineti gojaznosti i lošijem opštem zdravstvenom stanju", ističe Medok.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada je u Australiji uvedena zabrana korišćenja najvećih društvenih mreža za decu mlađu od 16 godina, uključujući TikTok, X, Facebook, Instagram, YouTube, Snapchat i Threads.

Prema novim pravilima, deca ne mogu da otvaraju nove naloge, dok se postojeći profili deaktiviraju. Ova, prva zabrana te vrste u svetu, pažljivo se prati i u drugim zemljama, poput Danske, koje razmatraju strožu kontrolu vremena koje deca provode pred ekranima.

Devojčica koristi telefon
Devojčica koristi telefon Foto: Inna_Kandybka/Shutterstock

Povratak starim navikama

Medok savetuje roditeljima da školske raspuste posmatraju kroz "retro" prizmu, podsećajući na način na koji su porodice provodile zimske dane tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka.

Za porodice koje žive u hladnijim krajevima, aktivnosti poput sankanja ili klizanja mogu biti bezbedne i korisne uz odgovarajuću pripremu.

"Postoji izreka da ne postoji loše vreme, već samo neadekvatna garderoba. Ako se slojevito obučete, biće vam toplo", kaže Medok.

Čak i bez snega, preporučuje aktivnosti na otvorenom poput porodičnih potraga za blagom, geokešinga ili večernjih šetnji tokom kojih se razgledaju praznične dekoracije.

Zašto je boravak u prirodi zimi važan

Istraživanja pokazuju da vreme provedeno u prirodi ima pozitivan uticaj na zdravlje, uključujući bolje raspoloženje, veću koncentraciju i snažniji imuni sistem.

Sankanje
Dete koje vuče sanke Foto: Shutterstock/ Sergey Novikov

Jedna britanska studija, koja je obuhvatila više od 19.000 ispitanika, pokazala je da najmanje 120 minuta nedeljno provedenih u prirodi povećava verovatnoću dobrog zdravstvenog stanja za 59 odsto, kao i osećaj blagostanja za 23 procenta.

"Verovatno ste čuli da boravak u prirodi ima izuzetno povoljan uticaj na zdravlje, popravlja raspoloženje, povećava sposobnost koncentracije i jača imuni sistem", objašnjava Medok, dodajući da koristi mogu biti ostvarene i u veoma kratkom vremenu.

"Važnija je učestalost nego dužina boravka napolju", kaže on.

Kratke pauze na otvorenom, čak i one od pet minuta, mogu biti korisne, naročito u jutarnjim satima.

Kako kvalitetnije provoditi vreme u zatvorenom

Kada hladno vreme zadrži porodice u kući, Medok preporučuje aktivnosti koje podstiču međusobnu povezanost, umesto pasivnog gledanja u ekrane.

"Klasične društvene igre i dalje postoje. Kada sam bio dete, obožavali smo da igramo igre poput 'Boggle' ili 'Yahtzee' satima", kaže on.

Takođe predlaže porodične razgovore i zajedničko prisećanje najlepših trenutaka iz prethodne godine, što može dodatno ojačati odnose i doprineti mentalnom blagostanju.

"Šta god da radite, potrudite se da upotrebu digitalnih uređaja svedete na minimum i da zimski raspust provedete na zdraviji i srećniji način", poručuje Medok.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)