Stari kućni aparati i elektronski uređaji koji se nalaze u domaćinstvima širom Evropske unije predstavljaju svojevrsni "urbani rudnik" vredan milijarde evra.
Prema novoj analizi Boston Consulting Groupa (BCG) i nevladine organizacije Cradle to Cradle, u postojećem fondu uređaja nalazi se više od 65 milijardi evra vrednih kritičnih sirovina, od kojih se veliki deo trenutno ne vraća u privredni tok.
Reč je o materijalima poput bakra, aluminijuma, litijuma, kobalta i retkih zemnih elemenata. Procene pokazuju da se svake godine na tržište EU plasiraju uređaji koji zajedno sadrže oko 1,6 miliona tona kritičnih i strateških sirovina.
Elektronika kao potencijalni izvor sirovina
Studija BCG-a i organizacije Cradle to Cradle bavila se mogućnostima primene principa cirkularne ekonomije u sektoru elektronike, sa posebnim osvrtom na pametne telefone i mašine za pranje veša.
Autori ukazuju da bi bolje prikupljanje, popravka, obnova i reciklaža dotrajalih uređaja mogli da omoguće znatno veće iskorišćavanje kritičnih materijala. Time bi se istovremeno smanjili troškovi i ublažila zavisnost evropske privrede od uvoza i stranih dobavljača.
"Cirkularnost odavno više nije samo deo agende održivosti. Ona predstavlja jednu od ključnih strateških prilika za evropske kompanije. Pored toga, cirkularna ekonomija sve više postaje geostrateška nužnost za evropsku politiku", ocenio je Aleksander Majer cum Felde, partner u Boston Consulting Groupu i jedan od autora studije.
Milioni tona elektronskog otpada godišnje
U Evropi se svake godine proizvede više od 13 miliona tona električnog i elektronskog otpada, ali se prikupi manje od polovine, odnosno oko 43 odsto.
Iako kritični materijali čine svega oko desetinu ukupne količine ovog otpada, njihov udeo u njegovoj vrednosti iznosi čak 75 odsto. To pokazuje koliki ekonomski potencijal ostaje neiskorišćen kada uređaji završe na otpadu ili ostanu van sistema ponovne upotrebe i reciklaže.
Problem nije samo u uređajima koji se bacaju. Veliki broj starih aparata ostaje u domaćinstvima i nakon što prestanu da se koriste. Prosečno evropsko domaćinstvo poseduje oko 74 elektronska uređaja, od kojih se 13 više ne koristi. Od tih 13 uređaja, devet je i dalje funkcionalno, dok je četiri neispravno.
Čak 700 miliona starih telefona u fiokama
Posebno je izražen problem kod pametnih telefona. Procene iz studije pokazuju da se oko 700 miliona starih telefona trenutno nalazi odloženo u fiokama evropskih domaćinstava.
U tim uređajima nalazi se približno 50.000 tona kritičnih sirovina, čija se ukupna vrednost procenjuje na oko 3,5 milijardi evra.
Istovremeno, tržište polovnih i obnovljenih telefona u Evropi već je značajno. Oko 18 odsto, odnosno gotovo svaki peti pametni telefon koji se koristi u Evropi, jeste polovan uređaj.
Obnova telefona trenutno generiše oko šest milijardi evra prihoda godišnje, a prema procenama izveštaja, ovo tržište bi do 2028. godine moglo da raste prosečno osam odsto godišnje i dostigne vrednost od oko osam milijardi evra.
Veš-mašine imaju veliki potencijal za cirkularnu ekonomiju
Situacija je nešto drugačija kod velikih kućnih aparata. Za razliku od pametnih telefona, mašine za pranje veša se u značajnoj meri proizvode u samoj EU.
Upravo zbog toga primena cirkularnih principa u njihovoj proizvodnji može direktno doprineti većoj otpornosti evropskih proizvođača. Prema nalazima studije, čak 70 odsto potreba za kritičnim sirovinama koje se koriste u mašinama za pranje veša moglo bi da bude pokriveno materijalima izdvojenim iz starih uređaja.
To podrazumeva da se proizvodi već u fazi projektovanja osmisle tako da se po isteku njihovog životnog veka mogu jednostavno rastaviti, a materijali izdvojiti i ponovo upotrebiti.
Uređaji kao "banke materijala"
Koncept Cradle to Cradle podrazumeva da se proizvodi posmatraju kao svojevrsne banke materijala. Uređaji bi trebalo da budu napravljeni od bezbednih materijala i projektovani tako da se lako rastavljaju i popravljaju.
Takav pristup omogućio bi jednostavniju zamenu i ponovnu upotrebu komponenti, poput motora i elektronskih modula, ali i efikasnije izdvajanje sirovina za reciklažu.
Prema studiji, primena cirkularnog dizajna mogla bi da smanji potrebu za primarnim sirovinama po jednom uređaju za između 40 i 50 odsto.
"Današnje odluke o dizajnu određuju troškovnu poziciju proizvođača do 2030. godine, kao i to koliki deo materijalne vrednosti od više od 65 milijardi evra, sadržane u evropskom fondu uređaja, može ponovo da se iskoristi", rekao je Tim Jansen, izvršni član uprave Cradle to Cradle NGO.
EU novim pravilima podstiče popravku i reciklažu
Evropska unija već uvodi propise kojima želi da ubrza prelazak na cirkularniji model proizvodnje i potrošnje.
Zakon o kritičnim sirovinama predviđa da do 2030. godine kapaciteti EU za reciklažu treba da budu dovoljni da obezbede najmanje četvrtinu godišnje potrošnje strateških sirovina.
Nova pravila odnose se i na baterije, koje će u budućnosti morati da sadrže propisane minimalne količine recikliranog kobalta, litijuma i nikla.
Direktiva kojom se potrošačima daju dodatna prava na popravku proizvoda primenjuje se od 31. jula 2026. godine. Time se dodatno podstiče produžavanje životnog veka proizvoda umesto njihovog prerano bacanja.
Za određene kategorije proizvoda proizvođači će, u skladu sa pravilima EU o ekodizajnu, morati da obezbede rezervne delove i do deset godina. Obaveze proizvođača obuhvataju i preuzimanje i reciklažu proizvoda nakon njihove upotrebe.
Sve to ukazuje da stari elektronski uređaji više nisu samo otpadni materijal. Oni predstavljaju značajan izvor sirovina koje bi, uz drugačiji dizajn proizvoda i efikasniji sistem popravke, ponovne upotrebe i reciklaže, mogle da ostanu u evropskoj ekonomiji i smanje zavisnost od uvoza.
(M.A./EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)