Svetski pregovori o izradi istorijskog sporazuma o okončanju zagađenja plastikom ponovo su propali.
Pregovori pod rukovodstvom UN, šesti po redu u nešto manje od tri godine, trebalo je da se završe u četvrtak, ali su zemlje nastavile razgovore duboko u noć.
Podela postoji između grupe od najmanje 100 zemalja koja traži ograničenja u proizvodnji plastike i država koje se oslanjaju na naftu i insistiraju na reciklaži.
Govoreći u ranim jutarnjim satima, kubanski delegati su izjavili da su zemlje "propustile istorijsku priliku, ali da moramo da nastavimo dalje".
Pregovori su pokrenuti 2022. godine jer postoji sve više naučnih dokaza o rizicima zagađenja plastikom po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Uprkos koristima koje plastika donosi skoro svakom sektoru, može da sadrži potencijalno toksične hemikalije koje se oslobađaju tokom razlaganja na manje čestice.
Mikroplastika je otkrivena u zemljištu, rekama, vazduhu, pa čak i u organima u ljudskom telu.
Zemlje su prvobitno imale rok do kraja decembra prošle godine da postignu dogovor, ali nisu uspele.
Govoreći u ime ostrvskih država, predstavnici Palaua su izjavili: "Ponovo se vraćamo kući da našem narodu pokažemo da nismo napredovali. Nepravedno je da mi snosimo najveće posledice još jedne globalne ekološke krize kojoj doprinosimo minimalno".
Glavni spor ostao je isti: da li sporazum treba da se bavi plastikom na samom izvoru - smanjenjem proizvodnje - ili da se fokusira na upravljanje otpadom koji iz nje nastaje.
Najveći proizvođači nafte, među kojima su Saudijska Arabija i Rusija, vide plastiku, koja se pravi od fosilnih goriva, kao ključni deo svoje (buduće) ekonomije, naročito kako svet prelazi sa benzina i dizela na električne automobile.
Oni smatraju da su bolji sistemi prikupljanja otpada i infrastruktura za reciklažu najbolji način da se reši problem, a isto mišljenje deli i većina samih proizvođača.
"Plastika je osnov savremenog života, nalazi se u svemu", rekao je Ros Ajzenberg, predsednik američkog udruženja proizvođača plastike.
Prema njegovom mišljenju, fokus treba da bude na okončanju zagađenja plastikom, a ne na okončanju njene proizvodnje.
"Pokušaji zamene plastike drugim materijalima mogli bi da imaju neplanirane posledice", naveo je, prenosi BBC.
Međutim, mnogi istraživači upozoravaju da je ovaj pristup suštinski pogrešan. Globalna stopa reciklaže procenjuje se na svega oko 10%.
"Čak i ako uspemo da to povećamo tokom narednih decenija na 15, 20 ili 30%, i dalje će značajna količina završavati u životnoj sredini i štetiti ljudskom zdravlju", rekao je dr Kostas Velis, vanredni profesor upravljanja otpadom i resursima na Imperijalnom koledžu u Londonu.
"Zbog toga moramo da unapredimo reciklažu... ali se ne možemo nadati da će to rešiti sve aspekte problema plastike", dodao je.
Proizvodnja plastike je već porasla sa dva miliona tona 1950. godine na oko 475 miliona tona u 2022, a očekuje se da će i dalje rasti bez dodatnih mera.
Može se promeniti dizajn plastičnih ambalaža?
Gotovo 100 zemalja, uključujući Veliku Britaniju i EU, zalagalo se da se u sporazum uključe ograničenja proizvodnje i usklađeniji globalni dizajn plastičnih proizvoda radi lakše reciklaže.
Pod tim može da se podrazumeva da plastične flaše budu jedne boje jer kada se koriste boje, vrednost takvih ambalaža na tržištu je upola manja od providnih.
Ovaj pristup podržali su i veliki proizvođači ambalaža, uključujući "Nestle" i "Unilever", članovi Poslovne koalicije koju predvodi Fondacija Elen Makartur.
Koalicija je predložila da zemlje usklade svoje sisteme kako bi se uvela mala taksa na plastične proizvode radi finansiranja reciklaže, poznata kao proširena odgovornost proizvođača.
Prema procenama, to bi moglo da udvostruči prihode zemalja na 576 milijardi dolara do 2040. godine.
Pregovori UN o plastici se nastavljaju
Plan je bio da se pregovori završe u četvrtak, ali su zemlje nastavile razgovore u noćnim satima.
Predsedavajući, Luis Vajas iz Ekvadora, izneo je novi nacrt teksta koji je delimično odgovarao zahtevima grupe okupljene oko Velike Britanije.
Tekst nije pozivao na ograničenje proizvodnje, što je Velika Britanija želela, ali je uključivao odredbe da zemlje samostalno mogu da preduzmu mere za rešavanje određenih pitanja poput opasnih hemikalija u plastici i dizajna proizvoda radi lakše reciklaže.
Delegacija EU je na završnom sastanku ocenila: "Ishod ove runde pregovora vidimo kao dobru osnovu za buduće razgovore".
Ipak, naftno orijentisane države su ostale nezadovoljne. Saudijska Arabija je pregovarački proces ocenila kao "problematičan", dok je Kuvajt saopštio da se njegovi stavovi "nisu našli u tekstu".
Mnoge ekološke organizacije oštro su reagovale na neuspeh pregovora, optužujući naftne države da stavljaju profit iznad zdravlja planete.
Grejem Forbs, šef delegacije organizacije Grinpis na ovim pregovorima, rekao je da nesposobnost da se postigne dogovor u Ženevi mora biti poziv na buđenje za čitav svet.
"Okončanje zagađenja plastikom znači direktan obračun sa interesima fosilnih goriva. Velika većina želi snažan sporazum, ali je nekolicini aktera dozvoljeno da proceduralno unište tu ambiciju", napomenuo je.
Predsedavajući je najavio da će pregovori biti nastavljeni.
(EUpravo zato/BBC)