Srbija na svom ambicioznom putu zelene tranzicije posebno mora da se fokusira na pametnije i efikasnije korišćenje resursa i adekvatno odlaganje otpada.

Upravo tome služi projekat "EU za cirkularnu ekonomiju" koji će podržati tranziciju Srbije ka održivijem ekonomskom modelu.

Kako EUpravo zato saznaje, nekoliko lokacija u Srbiji će dobiti pomoć u izradi planova cirkularne ekonomije za opštine i mala i srednja preduzeća, a sprovodiće se i kampanje podizanja svesti, obuke i mentorstva za odabrane lokalne samouprave i kompanije, kao i studijske posete zemljama EU.

Podsetimo, nedavno je Ministarstvo za zaštitu životne sredine potpisalo saradnju sa pet opština - Aranđelovac, Čajetina, Ivanjica, Novi Pazar i Osečina.

"Ministarstvo blisko sarađuje sa ovim lokalnim samoupravama tokom trajanja projekta. Ove opštine su prethodno prepoznate kao posebno perspektivne za razvoj lokalnih inicijativa u oblasti cirkularne ekonomije, na osnovu postojećih napora i potencijala za primenu održivih praksi. Selekcija je izvršena među opštinama koje su izrazile interesovanje i podnele prijave, nakon interne procene njihovih kapaciteta i spremnosti da učestvuju u projektu. U okviru projekta biće organizovane dve studijske posete državama članicama EU koje se smatraju naprednim u oblasti cirkularne ekonomije. Cilj je da predstavnici srpskih opština i preduzeća steknu neposredan uvid u efikasne cirkularne pristupe, politike, tehnologije i rešenja koja bi se mogla prilagoditi lokalnom kontekstu. Iako će konačne destinacije tek biti potvrđene, postoji mogućnost da će među njima biti Španija i Italija, imajući u vidu njihove slične geografske karakteristike (mediteranski kontekst) i dobre rezultate u poslovnim sektorima, posebno u tekstilnoj industriji i preradi hrane", navodi se u saopštenju.

Šta su planovi cirkularne ekonomije?

Planovi cirkularne ekonomije su strateški dokumenti koje svaka učesnička lokalna samouprava razvija uz ekspertsku podršku projekta.

Oni definišu konkretne korake za prelazak na model cirkularnog razvoja, uključujući procenu trenutnog stanja, identifikaciju prioritetnih sektora i predložene mere za unapređenje korišćenja resursa, upravljanja vodom i otpadom, zelene javne nabavke, obnovljive izvore energije i cirkularne tokove.

Izrada i validacija ovih planova očekuje se do kraja projekta, odnosno do kraja 2026. godine, kako bi njihova primena mogla da se integriše u buduće lokalne politike i inicijative.

Projekat sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Evropske unije i tehničku asistenciju projekta "EU za cirkularnu ekonomiju u Srbiji", koji realizuju NTU International i Global Factor.

NTU International i Global Factor su međunarodni partneri uključeni u sprovođenje projekta. Njihova uloga obuhvata pružanje tehničke i ekspertske podrške u oblastima kao što su planiranje, analitičke aktivnosti, komunikaciona strategija, obuke i jačanje kapaciteta. Zajedno sa lokalnim ekspertima i institucionalnim akterima, NTU i Global Factor doprinose obezbeđivanju da aktivnosti projekta budu sprovedene u skladu sa visokim standardima kvaliteta i u skladu sa praksama EU.

Evropski zeleni dogovor

Evropska komisija je u vrh svojih prioriteta stavila čiste tehnologije, inovacije i istraživanja radi smanjenja emisija štetnih gasova i ambiciju da Evropa postane svetski lider u cirkularnoj ekonomiji.

"Evropski zeleni dogovor" doneo je u martu 2020. godine novi Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju sa fokusom na održivo korišćenje resursa, a posebno u sektoru tekstila i građevinarstva.

"Evropski zeleni dogovor" je sastavni deo strategije za implementaciju Agende 2030 programa Ujedinjenih nacija i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, pored ostalih prioriteta.

cirkularna ekonomija
Foto: Shutterstock

Članice EU su u obavezi da usklade svoje nacionalne politike sa novim razvojnim strategijama i javnim politikama. Od 2014. do decembra 2018. godine, 14 od 28 zemalja izradile su strategije, mape puta ili akcione planove za prelazak na cirkularnu ekonomiju.

Proces tranzicije je specifičan i jedinstven za svaku državu pojedinačno.

Ona se ne odnosi isključivo na jedan sektor ili samo na jednu oblast, već prožima sve sektore društva i sve oblasti koje moraju biti utemeljene na jasnim principima poslovanja u kontekstu cirkularne ekonomije. Pošto se govori o modernoj industrijskoj revoluciji potrebno je pristupiti ovom problemu s više različitih aspekata i to strateškog, zakonodavnog, tehničkog, ekonomskog, ali i iz ugla standarda i drugih dobrovoljnih instrumenata (EMAS, EKO znak). Nužno je sinhronizovati nacionalne politike i tržište sa globalnim potrebama i zahtevima konkurentnosti.

Unapređenje poslovnih modela privrede i usklađivanje poslovanja sa principima cirkularne ekonomije u Srbiji umnogome može da doprinese unapređenju konkurentnosti nacionalnih kompanija i rešavanju socijalnoekonomskih pitanja.

Prelazak na cirkularnu ekonomiju podrazumeva promenu biznis modela nacionalne industrije koji promovišu ekološko održiv način poslovanja kroz primenu i uvođenje standarda u procese proizvodnje, eko dizajn, promociju ekoloških novih materijala i tehnologija u kontekstu novih tržišnih "zahteva" i potreba.

(EUpravo zato)