Projekat OIE u daljinskom sistremu grejanja podrazumeva korišćenje energije koja je dostupna, kao što je na primer geotermalna, energija iz otpadnih voda ili iz solarnih elektrana.

Kako je ministarka rekla za Tanjug, ne možemo samo da se oslanjamo na obnovljive izvore u proizvodnji struje.

"Prelazimo i u daljinskom grejanju na OIE i to će značiti puno za poboljšanje kvaliteta vazduha u tim opštinama", rekla je Đedović Handanović.

Ona je navela da su Bogatić, Kraljevo, Kragujevac, Niš i Paraćin samo neka mesta gde će se sprovoditi ovaj projekat.

Prema njenim rečima, ove godine rekordan broj lokalnih samouprava prijavio se za subvencije za energetsku efikasnost, ističući da će ih ove godine dobiti 12.000 domaćinstava, zahvaljujući realizaciji projekta Ministarstva rudarstva i energetike.

" Jako sam ponosna na to i obilazim građane koji su dobili subvencije i koji su zahvalni, jer su zahvaljujući tim subvencijama uspeli da smanje potrošnju energije za 30-40 odsto", kazala je ona.

Srbija je inače usvojila nacionalni energetski klimatski plan, za koji ministarka kaže da je to jako važan strateški dokument koji sve zemlje Evropske unije usvajaju i koji našoj zemlji daje smernice budućeg razvoja energetike.

"Potpisali smo i memorandum sa 20 naučnih institucija i pet ministarstava za razvoj nuklearne energije, znači otvaramo jednu veoma važnu temu za energetsku sigurnost, obezbeđivanje bazne energije nakon 2040. upravo zato što razmišljamo dugoročno, strateški, gde želimo i kako želimo da obezbedimo sve veće potrebe za električnom energijom", rekla je ministarka.

Kako je navela, u toku su probe u Kostolcu, u novom termobloku, koji je u završnoj fazi, znači pre definitivnog puštanja u rad.

"To je prvi proizvodni kapacitet posle više od 35 godina u Srbiji i koji je od vitalnog značaja za našu energetsku sigurnost, pre svega termo je blok, da, ali građen po najvećim standardima i bezbednosti i zaštite životne sredine. Tako da je to jedan definitivno pomak", pojasnila je ona.

Ministarka je navela i da će se energetski obnoviti i Hemijski fakultet i Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, kao i Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, 20 škola i veliki broj vrtića širom Srbije.

"Nastavljamo i sa pripremom projekta reverzibilne hidroelektrane Bistrica, gde je Japanska agencija za međunarodnu saradnju odpočela proces odobrenja finansijskih sredstava. To je izuzetno važno, jer su to najpovoljnija sredstva. Znamo da je Japanska tehnologija najnaprednija kada su u pitanju turbine za reverzibilne hidroelektrane. Nastavićemo sa partnerima iz Japana da razvijamo taj projekat", zaključila je ministarka.

(M.A./EUpravo zato/politika.rs)