I globalna energetska i sve izraženija klimatska kriza, primoravaju nas da razmišljamo o tome kako koristimo resurse. Da li smo dovoljno štedljivi i da li resurse koje nam je priroda dala koristimo na pravi način.

Geotermalni izvori su jedan od resursa koji u Srbiji nije dovoljno iskorišćen. Stručnjaci stalno ukazuju na to da Srbija leži na besplatnoj energiji, a skupo plaća energente koje uvozi.

Korišćenjem termalnih izvora u ove svrhe, uštede su velike, a značaj za životnu sredinu nemerljiv.

Tako zamena starog kotla na ugalj, novim sistemom grejanja školske zgrade u Sokobanji, potpuno eliminiše zagađujuće gasove i čestice koje je sagorevanje 180 tona uglja po grejnoj sezoni oslobađalo, uključujući ugljen-dioksid, ugljen-monoksid, suspendovane čestice PM 2.5 i PM 10, doprinoseći tako unapređenju kvaliteta vazduha i životne sredine u Sokobanji.

Takođe, projektovane uštede su velike, saznajemo u razgovoru sa čelnikom opštine.

Podrška EU

Opština Sokobanja je za ove namene dobila značajna sredstva u okviru projekta "EU za Zelenu agendu u Srbiji".

Tako je iz Evropske unije u Sokobanju stiglo oko 6,5 miliona dinara, dok je Ministarstvo životne sredine uložilo oko 16 miliona dinara u ovaj projekat.

"Sokobanja obiluje mnoštvom termomineralnih voda. Od toga, topla voda od 42 stepena se koristila isključivo u medicinske svrhe, a poslednjih godina, zbog rapidnog razvoja turizma u Sokobanji, i u sportsko-rekreativne, za wellness i spa centre i za hotele", započinje priču za EUpravo zato predsednik opštine Sokobanja, dr Miodrag Nikolić.

_DSC9382у Женском купатилу (1).jpg
Ustupljena fotografija/Kristijan Đorđević 

On dodaje da se godinama u Sokobanji pričalo o korišćenju termalne vode od 42 stepena kao toplotnom izvoru energije, što je postalo realnost.

"Sada smo konačno to i realizovali kroz projekat energetske sanacije škole u dve faze. Prva je bila rekonstrukcija cele škole sa energetskom sanacijom i rekonstrukcijom krova, dok je druga faza nakon pet godina, bila korišćenje termomineralnih voda kao obnovljiv izbvor energije za grejanje same škole", pojašnjava on.

Škola je velika, ima 4.500 metara kvadratnih, a ima oko 1300 korisnika koji će osetiti benefit svega ovoga.

"Benefit su uštede, pre svega, električne energije, jer ćemo od sada koristiti tri puta manje sredstava za kupovinu ogreva, zatim uštede sredstava za račune za električnu energiju, za toplotne pumpe. Još jedan od benefita, podjednako važan je zaštita životne sredine, odnosno smanjenje prisustva zagađujućih materija u vazduhu", kazao je Nikolić i dodao:

"Naša Osnovna škola Mitropolit Mihailo i Srednja škola Branislav Nušić koje se nalaze u jedinstvenom kompleksu, bile su drugi zagađivač vazduha u opštini. Sada su nam još ostali vrtić i zgrada opštine, i u narednom periodu nameravamo da toplovod produžimo ka vrtiću koji je svega 150 metara udaljen od zgrade škole", kaže Nikolić.

_DSC9463нови котлови (1).jpg
Ustupljena fotografija/Kristijan Đorđević 

On je istakao da sve ovo opština Sokobanja ne bi mogla da realizuje bez podrške UNDP-a, odnosno Evropske unije, kao i Ministarstva životne sredine.

"I EU u Srbiji i Ministarstvo životne sredine su prepoznali kvalitet našeg projekta i zaista nam nije bilo teško da pripremimo sve što je bilo potrebno da dođemo do tih sredstava i sve ovo realizujemo", navodi Nikolić.

_DSC9379У мушком купатилу (1).jpg
Ustupljena fotografija/Kristijan Đorđević 

On dodaje da je opština Sokobanja, na forumu tokom konkursa koji je raspisala Evropska unija, bila pohvaljena, a projekat kvalifikovan kao jedan od najkvalitetnijih projekata iz oblasti zaštite životne sredine.

"Dobili smo povelju za najbolji projekat, a preporučeni smo za primer drugim opštinama, jer u Srbiji ima preko 350 termomineralnih izvora koji imaju mnoge više temperature vode nego što je sokobanjska", naveo je predsednik opštine Sokobanja.

Novitet u Srbiji

Inače, kako kaže, projekat nije bio kompleksan što se tiče samog izvođenja radova.

"Ali je bio jedan od noviteta u Srbiji tako da je samo projektovanje, studija izvodljivosti i ispitivanje mogućnosti, bilo složeno da bi se došlo do krajnjeg cilja - do proračuna koliko će to biti isplativo, s obzirom da se sistem toplotnih pumpi od nedavno koristi u Srbiji, pogotovo za veličine objekta kao što je sokobanjska škola od 4.500 hiljada kvadrata", pojasnio nam je Nikolić i dodao da je to bio veliki izazov za projektante, mašince i tehnologe koji su bili uključeni u izradu samog projekta.

Ovim novim sistemom grejanja termalnom vodom obezbeđen je, kako zdraviji, tako i komforniji život sve naše dece i u osnovnoj, i u srednjoj školi

majka devojčice,đaka škole

Sistem grejanja je počeo sa radom u decembru a prve uštede će biti poznate nakon pristizanja sledećeg računa za struju.

Kako je Nikolić rekao, projektovano je da će te vrednosti biti trećina od do sada ukupnih troškova.

Prva ekološka opština u Srbiji već 30 godina

Inače, Sokobanja je pre 30 godina proglašena za prvu ekološku opštinu u Srbiji.

"Zbog toga, moramo stalno da težimo ka tome da ovu titulu održimo i da iznova opravdavamo epitet Zelenog srca Srbije", zaključio je Nikolić.

Marija Đurđić majka jednog od đaka koji pohađa 1. razred sokobanjske Srednje škole "Branislav Nušić", inače zaposlena kao vaspitačica u vrtiću "Bucko" za EUpravo zato je govorila o značaju ovog projekta za krajnje korisnike.

20230905_112619 (1).jpg
EUpravo zato/Milena Antonijević 

"Ovim novim sistemom grejanja termalnom vodom obezbeđen je, kako zdraviji, tako i komforniji život sve naše dece i u osnovnoj, i u srednjoj školi", kazala je ona.

Prema njenim rečima, benefit je uopšteno za Sokobanju veliki.

"Status Zelenog srca Srbije treba i da održimo. Kao vaspitačica u Predškolskoj ustanovi Bucko, nadam se i skorom povezivanju vrtića na ovaj sistem, jer će svima nama olakšati, biti komfornije za rad i življenje u samoj predškolskoj ustanovi", navela je Đurđić.

Projekat "EU za Zelenu agendu u Srbiji", uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

(M.A./EUpravo zato)