Elektroprivreda Srbije podnela je Ministarstvu zaštite životne sredine zahtev za određivanje obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica, jednog od ključnih energetskih projekata u jugozapadnoj Srbiji.

Studiju izrađuje Energoprojekt-Hidroinženjering, koji je još 2021. pripremio analizu i investiciono-tehničku dokumentaciju, a potom i idejni projekat na osnovu usvojenog Prostornog plana područja posebne namene sistema RHE Bistrica i HE Potpeć.

Planirana elektrana biće izgrađena na rekama Uvac i Lim, na teritoriji opština Nova Varoš i Priboj, kao derivaciono pumpno-akumulaciono postrojenje sa četiri agregata tipa Francis. Njihova pojedinačna turbinska snaga iznosi oko 165 MW, dok ukupni kapacitet skladištenja energije dostiže oko 55 GWh, uz mogućnost proširenja i do 310 GWh.

U okviru projekta predviđena je izgradnja nove brane Klak na reci Uvac, visine do 100 metara i dužine do 400 metara, čime će se formirati gornja akumulacija zapremine veće od 100 miliona kubika vode. Donju akumulaciju čini postojeće jezero Potpeć na Limu.

Projektom je, za akumulaciju Klak, planirano potapanje oko 324 ha zemljišta u priobalju reke Uvac, od čega je najveći deo predstavljaju pašnjaci i šumarci (između 55 i 60%) poljoprivredno zemljište (ispod 40%), dok rečno korito i neplodno zemljište zauzimaju nešto više od 5%. Na ovom području se planira eksproprijacija kojom će biti obuhvaćeno 15 domaćinstava, sa 25 stanovnika.

Sistem omogućava da se višak električne energije koristi za pumpanje vode u višu akumulaciju, dok se u periodima povećane potrošnje voda vraća i proizvodi struju.

Osim elektrane, projekat uključuje i izgradnju složenog sistema tunela dužine više od šest kilometara, podzemne mašinske zgrade, cevovoda, kao i razvodnog postrojenja 400 kV.

Takođe je planirano izmeštanje delova putne infrastrukture i regulacija vodotokova, uključujući Rutošku reku.

Idejnim projektom je određena dinamika realizacije projekta u trajanju od šest godina. Očekivani početak radova je početkom 2028. godine. Rok završetka radova će, kako se navodi, zavisiti od mnogo faktora, koji će biti analizirani u daljim fazama projektne dokumentacije.

Vlada Srbije je još 2022. godine ovaj projekat proglasila za objekat od javnog i nacionalnog značaja.

EU pomaže u sanaciji RHE Bistrica

Hidroelektrana Bistrica, koja je u funkciji od 1960. godine, biće sanirana nakon što se Srbija opredelila za usklađivanje svojih propisa sa zakonodavstvom EU u oblasti zaštite životne sredine.

Ovaj investicioni projekat ima za cilj modernizaciju elektrane i povećanje njene efikasnosti, povećavajući godišnju proizvodnju električne energije na 350 GWh.

Pored povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisije gasova staklene bašte, ovaj strateški projekat doprinosi tome da Srbija poštuje međunarodne sporazume kao što su Kjoto protokol i Pariski sporazum. Modernizovana hidroelektrana bi podržavala vetroelektrane i solarne elektrane, što bi omogućilo integraciju više izvora obnovljive energije u mrežu Srbije. Konačno, ovaj projekat je u skladu sa širom energetskom strategijom Srbije da se do 2040. godine postigne udeo obnovljivih izvora energije od 49,6%.

Završetak rehabilitacije HE Bistrica očekuje se u 2027. godini.

EU sufinansira investicije u okviru Flagship 4 projekta - Obnovljiva energija - Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), stoji na sajtu EU za tebe.

(EUpravo zato/Ekapija)