Pripremni radovi na izgradnji reverzibilne hidroelektrane Bistrica počeće ove godine, dok se građevinska dozvola za izvođenje glavnih radova očekuje 2027, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

"Od japanskih partnera su nam potrebni jasni okviri finansiranja i dinamika narednih koraka, kako bismo što pre ušli u fazu realizacije, što sam i naglasila u razgovoru sa delegacijom Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA), koju je predvodio direktor JICA za Evropu Takahiro Goto", ukazala je ministarka na instagramu.

Dodala je i da je RHE Bistrica strateški važan projekat za energetsku stabilnost Srbije.

"Izgradnja ove elektrane u velikoj meri utiče na integraciju proizvodnje iz solarnih i vetroelektrana koje su u izgradnji ili je njihova izgradnja planirana. To čini izgradnju Bistrice, kao 'prirodne baterije' za skladištenje energije, posebno značajnom za ostvarenje ciljeva u procesu dekarbonizacije", ukazala je Đedović Handanović.

Sanacija RHE Bistrica uz pomoć EU

Hidroelektrana Bistrica, koja je u funkciji od 1960. godine, biće sanirana nakon što se Srbija opredelila za usklađivanje svojih propisa sa zakonodavstvom EU u oblasti zaštite životne sredine.

Ovaj investicioni projekat ima za cilj modernizaciju elektrane i povećanje njene efikasnosti, povećavajući godišnju proizvodnju električne energije na 350 GWh.

Pored povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisije gasova staklene bašte, ovaj strateški projekat doprinosi tome da Srbija poštuje međunarodne sporazume kao što su Kjoto protokol i Pariski sporazum.

Modernizovana hidroelektrana bi podržavala vetroelektrane i solarne elektrane, što bi omogućilo integraciju više izvora obnovljive energije u mrežu Srbije. Konačno, ovaj projekat je u skladu sa širom energetskom strategijom Srbije da se do 2040. godine postigne udeo obnovljivih izvora energije od 49,6%.

HE Bistrica je treća etapa u sistemu hidroenergetskog korišćenja voda reke Uvac, najveća je HE u sistemu limskih hidroelektrana izgrađenih 1960. godine.

Postrojenje se nalazi na desnoj obali reke Lim. Instalirana snaga ove elektrane je 2x51,3 MW, a godišnja proizvodnja iznosi oko 335GWh. Pošto hidroelektrana radi više od 60 godina, postoji hitna potreba za njenom sanacijom.

Sanacija podrazumeva zadržavanje iste instalirane snage elektrane uz povećanje efikasnosti zamenom starih agregata novim, kao i smanjenje kvarova zamenom pomoćne opreme. Veća efikasnost agregata iste snage podrazumeva bolju eksploataciju vodnih resursa. Procenjuje se da će se efikasnost agregata povećati za 3 - 5%, čime će se direktno povećati godišnja proizvodnja električne energije na oko 350 GWh, uz istovremeno smanjenje emisije štetnih gasova. Štaviše, ovim projektom će JP EPS imati priliku da poveća udeo OIE u svom proizvodnom portfelju.

Završetak rehabilitacije HE Bistrica očekuje se u 2027. godini.

EU sufinansira investicije u okviru Flagship 4 projekta - Obnovljiva energija - Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), stoji na sajtu EU za tebe.

Kako funkcioniše reverzibilna hidroelektrana Bistrica?

RHE Bistrica je reverzibilna hidroelektrana otvorenog tipa, što znači da se i gornja i donja akumulacija nalaze na prirodnim vodotocima.

Donja akumulacija biće postojeća akumulacija Potpeć na reci Lim, dok će se gornja akumulacija Klak nalaziti na reci Uvac, neposredno nizvodno od postojeće akumulacije Radoinja.

Prethodnim rešenjem bilo je planirano spajanje akumulacija Klak i Radoinja, ali se od toga odustalo. Osnovni razlog je slabiji kvalitet vode reke Lim koji ne treba mešati sa čistim vodama akumulacije Radoinja, koja se pored proizvodnje hidroenergije (u HE Bistrica) koristi i za vodosnabdevanje Priboja i okolnih naselja. Pored toga, kvalitet vode reke Lim nije moguće kontrolisati, jer se radi o tranzitnoj reci, koja u Srbiju dotiče iz susedne Crne Gore.

Kako bi se sprečilo mešanje voda iz dve akumulacije, novim rešenjem predviđena je kota normalnog uspora u akumulaciji Klak od 810 mnm, što je za 2 metra niže od kote krune preliva brane Radoinja.

RHE Bistrica koristi bruto pad od oko 380 metara. Sastoji se od četiri reverzibilna agregata, ukupnog instalisanog protoka u turbinskom režimu od 216 m³/s i snage 650 MW, prenela je Klima 101.

(EUpravo zato)