Klizište koje je zatrpalo švajcarsko selo Blaten pokazuje kolika je uloga globalnog zagrevanja u topljenju glečera širom sveta zbog čega lokalnom stanovništu prete brojne opasnosti.
Obrušavanje glečera, od Alpa i Anda do Himalaja i Antarktika, varira, tvrde naučnici. Međutim, ono što je zajedničko je upravo promena klime.
Podsetimo, glečer Birč, koji se nalazi iznad švajcarskog sela, počeo je da se pomera, na šta su naučnici upozoravali da bi moglo da se dogodi. Srećom, meštani, ali i stoka su evakuisani na vreme. Pokrenuto je klizište koje je uništilo oko 90 odsto Blatena.
Iako je rasparčani materijal mogao da izoluje ledeni pokrivač i zaustavi topljenje, njegova težina je prouzrokovala pomeranje glečera, a brzina se dramatično povećala pre nekoliko nedelja.
Vlasti su naredile evakuaciju oko 300 ljudi kada je "postalo jasno da će se planina obrušiti".
Jezera koja se formiraju u podnožju usled topljenja leda takođe ponekad prsnu, često sa katastrofalnim posledicama.
Voda ima toliku snagu da može da pomeri čitav glečer. Primera radi, prestonica Aljaske Džuno više puta je plavljena u poslednje vreme jer se jezero, koje se formira svake godine usled topljenja glečera, izlije.
U 2022. godini, tokom letnjeg toplotnog talasa, komad glečera Marmolada u italijanskim Dolomitima, veličine stambene zgrade, odlomio se i izazvao lavinu koja se obrušila na popularnu letnju destinaciju za planinarenje, pri čemu je poginulo 11 ljudi.
Glečer u planinskom lancu Aru na Tibetu iznenada se urušio 2016. godine, usmrtivši devet ljudi i njihovu stoku, a nekoliko meseci kasnije urušio se još jedan glečer u tom području.
Bilo je sličnih dešavanja i u Peruu, a 2006. je pokrenut i mini-cunami.
"Neverovatno je koliko brzo mogu da se uruše. Nestabilnost ovih glečera je ozbiljan i rastući problem, a hiljade i hiljade ljudi je ugroženo", rekao je Loni Tompson, stručnjak za glečere sa Državnog univerziteta Ohajo.
Naučnici kažu da će topljenje leda doprineti porastu nivoa mora u narednim decenijama, ali da gubitak kopnenih glečera takođe ozbiljno pogoditi one koji žive u njihovoj blizini i oslanjaju se na njih za pijaću vodu i navodnjavanje.
Nema načina da se topljenje glečera zaustavi
Naučnici ističu da su gasovi staklene bašte, koje ispuštamo sagorevanjem fosilnih goriva poput uglja, već pokrenuli ogromno globalno zagrevanje zbog čega je sudbina mnogih svetskih glečera zapečaćena.
Na primer, alpski glečeri su od 1950. izgubili 50 odsto svoje površine, a tempo njihovog topljenja se ubrzava. Prema Tompsonovim rečima, "projekcije pokazuju da bi svi glečeri u Alpima mogli da nestanu do kraja ovog veka".
U Švajcarskoj se nalazi najviše glečera u Evropi, a samo u 2023. su izgubili 4 procenta ukupne zapremine, što je drugi najveći godišnji pad nakon rekordnih 6 odsto u 2022.
Studija iz 2023. pokazala je da je Peru izgubio više od polovine površine svojih glečera u poslednjih 60 godina, a 175 glečera nestalo je između 2016. i 2020. zbog porasta prosečne globalne temperature.
Prema studiji, nedavno objavljenoj u časopisu "Science", čak i ako bi se globalne temperature stabilizovale, 40 odsto glečera u svetu bi i dalje nestalo.
Da li postoji rešenje?
Ako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusovih, što je cilj postavljen Pariskim klimatskim sporazumom iz 2015, moglo bi da se sačuva dvostruko više leda.
Ipak, mnoge oblasti će ostati bez glečera bez obzira na sve, upozorava Mat Trufer, stručnjak sa Univerziteta Aljaske.
"Postoje delovi Aljaske za koje smo videli da im nije potrebno dodatno globalno zagrevanje da bi nestali. Razlog zbog kojeg neki od njih i dalje postoje je, jednostavno, što im je potrebno određeno vreme da se otope. Ali, klima je već takva da su 'gotovi'", naveo je.
(EUpravo zato/Euronews)