Kada se na društvenim mrežama pojavio snimak jednog neobičnog stvorenja iz Budve, mnogi kupači su se zabrinuli.
Pojedini stručnjaci su istakli da bi to mogao biti vatreni crv, Hermodice carunculata, za koga se godinama upozorava da se šire Jadranom. Liče na izdužene i spljoštene stonoge, a boje su im veoma upečatljive - od zelene i žute do crvene i srebrnaste.
To je vrsta morskih čekinjastih crva koja voli toplija mora, invazivna je po prirodi, ali ljudima u principu neće ništa.
Kako je preneo Jutarnji list, u poslednje vreme vatreni crvi se viđaju svuda - u moru oko Brača, kod Dubrovnika... Masovno su se proširili zbog zagrevanja mora.
Kupače privuče izgled vatrenih crva, ali...
Ljudi se obično povrede jer su privučeni lepim bojama ovog stvorenja. Žele da ga dotaknu ili ulove, a onda on počne da se brani.
Stručnjaci stoga napominju da se nikako ne diraju i preporučuju da, ukoliko dođe do kontakta, to mesto na telu treba očistiti alkoholom. Ako su u koži ostale iglice, najbolje ih je izvući uz pomoć lepljive trake. Svakako, ukoliko su simptomi teži, treba se obratiti lekaru. Međutim, eksperti kažu da nema mesta panici.
Zašto se šire Jadranom?
Podvodni istraživač Velimir Vrzić u februaru je objavio snimak iz podmorja Jadrana, a glavni junak je bio upravo vatreni crv, prenosi Jutarnji list.
"Snimljen je kod Krka na severnom Jadranu. Do sada se uglavnom nalazio u južnom delu, međutim, povećanjem temperature mora od 1,5 do dva stepena, populacija se širi. Pomalo i podmuklo, dok se mi kao ljudi ponašamo da se to nas ne tiče, priroda ne uzvraća udarac, ona samo ispostavlja račun", istakao je Vrzić.
"Područje srednje Dalmacije im je bilo stanište, a severni Jadran im je bio prehladan. Ipak, uzrok povećanog broja i migracija vatrenog crva su klimatske promene. To je konsenzus morskih biologa mediteranskog područja koji je već dovoljno puta analiziran i dokazan", potvrdio je hrvatski stručnjak Pero Ugarković.
Da li vatreni crvi predstavljaju opasnost?
Vatreni crvi generalno ne predstavljaju veliku opasnost po ljude, ali kao bilo koja druga životinja, ako se osete ugroženim, mogu da napadnu jer se tako brane.
Njihove bodlje su pune neurotoksina, pa ako dođe do kontakta sa kožom, tanke iglice se zabadaju, teško ih je izvaditi, a to može prouzrokovati bol, oticanje, pečenje, crvenilo ili svrab.
(EUpravo Zato/Jutarnji list)