Iako se o pitanju dodatnih carina na uvoz električnih automobila iz Kine odlučivalo na zatvorenom sastanku, ubrzo je "procurilo" ko je kako glasao.
Ko je bio protiv?
Protiv pooštrenja carina na uvoz kineskih vozila bile su Nemačka, Mađarska, Malta, Slovačka i Slovenija, koje zajedno predstavljaju 22.65 posto stanovništva Evropske unije.
To ipak nije bilo dovoljno da se predlog iz Brisela odbije. Za to je kvalifikovana većina od 15 članica, koje predstavljaju 65 odsto stanovništva, morala da glasa protiv.
S obzirom na to da je Slovenija bila protiv, Forbes Slovenija je zatražila obrazloženje, a iz kabineta ministra ekonomije Matjaža Hana odgovorili su da se ti stavovi po pravilu ne objavljuju u javnosti, ali s obzirom na to da je vest već "procurila" potvrdili su da je Slovenija glasala protiv.
Oni su pojasnili da je Slovenija donela svoj stav o carinama nakon temeljnih konsultacija sa slovenačkom automobilskom industrijom.
"Nije nevažno da je stav Nemačke bio isti kao i naš, jer je ta zemlja naš najvažniji partner u području automobilske industrije", napisali su u odgovoru na upit Forbes Slovenija.
Poznato je da se jemačka i pre glasanja otvoreno protivila predlogu dodatnih carina, a razlog su prvenstveno interesi njene automobilske industrije.
Proizvođači Volkswagena i BMW-a upozorili su pre odluke da bi trgovinske mere, odnosno kineske protivmere, mogle ugroziti prodaju na njihovom najvećem tržištu.
Uvođenje carina su u petak nazvali pogrešnim potezom, a ministar finansija Kristijan Lindner upozorio je na opasnost eskalacije trgovinskog sukoba između Kine i EU, a uskoro je objavljena i vest da je Kina uzvratila Evropi uvodeći dodatne carine na - konjak.
Zašto je Hrvatska suzdržana?
Kako je Hrvatska došla do suzdržanog stava o tom pitanju?
Iz MVEP je odgovoreno da "odluke o primeni trgovinskih zaštitnih mera zajednički donose države članice glasanjem u okviru Odbora za trgovinske zaštitne instrumente, u kome Republiku Hrvatsku predstavlja predstavnik Ministarstva spoljnih i evropskih poslova."
Ispitni postupak i finalni predlog koji tome prethode, poverljivi su zbog osetljivosti informacija koje sadrže. Upravo iz tih razloga i podatak o stavovima država članica se ne saopštava javnosti u cilju da se izbegne negativan uticaj na sam tok postupka prema trećim zemljama u kontekstu postojećih trgovinskih odnosa.
Forbs je ipak dobio obrazloženje jer su "u spomenutom slučaju, informacije o rezultatima glasanja u kratkom roku dospele u javnost."
"Odluku da na glasanju ostane suzdržana prema uvođenju konačnih dodatnih carina na električna vozila uvezenima iz Kine, Hrvatska je donela nakon konsultacija sa svim činiocima u ekonomiji i privredi nastojeći da pomiri različite interese", stoji u odgovoru na pitanje kako je došlo do hrvatskog neutralnog stava.
Takođe je istaknuto da je "Republika Hrvatska je uvek oprezna oko uvođenja novih trgovinskih zaštitnih mera zbog njihovog potencijalno negativnog učinka na krajnje korisnike i samu EU industriju."
(M.A./EUpravo zato/index.hr)
