Indeksom nivoa cena bavio se Eurostat i uporedio troškove potrošačkih dobara i usluga u svakoj zemlji sa prosekom Evropske unije. Ako ista korpa robe i usluga u proseku u EU košta 100 evra, koliko bi ta korpa koštala u svakoj pojedinačnoj zemlji?
Eurostat zasniva ove indekse na godišnjim nacionalnim prosečnim cenama za više od 2.000 roba i usluga, navodi Euronews. Postoje dva načina merenja cena, jedan koji posmatra samo ono što domaćinstva direktno troše, dok drugi uključuje i javno finansirane usluge poput zdravstvene zaštite i obrazovanja.
Nivo cena 100 odgovara proseku Evropske unije. Rezultat iznad 100 znači da je neka zemlja skuplja, dok rezultat ispod 100 znači da je jeftinija, a reč je o podacima koji upoređuju samo cene i ne uzimaju u obzir nivoe prihoda, što znači da skuplja zemlja ne mora nužno biti manje pristupačna za svoje stanovnike.
Unutar Evropske unije razlike su velike. Luksemburg je na vrhu liste, dok je Rumunija na kraju sa najnižim cenama, a razlika između ove dve države je čak 2,5 puta viša u korist Luksemburga.
Ako uključimo zemlje kandidate za EU i članice EFTA, Island postaje najskuplja zemlja, dok je Severna Makedonija najjeftinija, čime se razlika povećava na čak 3,7 puta.
Uopšteno gledano, Zapadna i Severna Evropa imaju više nivoe cena, dok su Centralna i Istočna Evropa i dalje jeftinije.
Cene i zarade daju potpuniju sliku
Island je 83,7 odsto skuplji od proseka Evropske unije, dok je Švajcarska 81 odsto iznad proseka.
"Ove brojke uvek treba posmatrati zajedno sa zaradama. Ono što je važno za životni standard nije to da li su cene visoke, već šta lokalna plata može da kupi — kupovna moć, a ne sama cena", rekao je profesor Robert Inklar za Euronews Business.
On je objasnio da iako Švajcarska deluje skupo, tamo je kupovna moć među najjačima u Evropi jer su plate dovoljno visoke, dok bi isti nivo cena uz znatno niže plate imao potpuno drugačiji efekat.
Danska (40,2 odsto), Irska (39,6 odsto) i Norveška (38,4 odsto) takođe spadaju među najskuplje zemlje u Evropi, oko 40 odsto iznad proseka EU, slede ih Švedska i Finska.
U Holandiji za potrošačku korpui se plaća 120,4 evra, u Austrija 119 evra, a u Belgija 118,1 evra, dok ista korpa u EU u proseku košta 100 evra.
Kako su rangirane najveće evropske ekonomije
Među četiri najveće ekonomije Evropske unije, Nemačka prednjači sa cenama 9,1 odsto iznad proseka Evropske unije, dok je Španija 8,9 odsto jeftinija. Drugim rečima, identična potrošačka korpa u Nemačkoj bi bila skuplja za 18 evra nego u Španiji.
Francuska (106,4) je tek nešto iznad proseka Evropske unije, dok je Italija (98) blago ispod proseka.
Na drugom kraju lestvice, u Severna Makedonija korpa koja u EU prosečno košta 100 evra iznosila bi svega 49,7 evra, odnosno manje od polovine. U Turskoj, ta korpa bi koštala 52,2, 55,7 evra u Bosni i Hercegovini, 58,9 evra u Rumuniji i 60 evra u Bugarskoj.
Među jeftinijim zemljama Evrope su i Crna Gora (61), Srbija (62,5), Albanija (65,7), Poljska (71,1) i Mađarska (71,6), dok su ispod proseka EU, ali negde u sredini, Hrvatska (76,3), Slovačka (81,4), Litvanija (81,4), Češka (82), Grčka (84) i Portugal (85,3).
Šta pokreće razlike u cenama?
Profesor Robert Inklar je za Euronews Business objasnio da je glavni razlog razlika u cenama širom Evrope – razlika u platama, koje su direktno povezane sa produktivnošću i naveo da tamo gde su radnici produktivniji, rade više i zarađuju više, te više zarade se direktno "ugrađuju" u cene svega što se proizvodi i troši lokalno – od restorana i frizera do stomatologa, kirije i brige o deci. Pošto se ove usluge ne mogu uvoziti, njihove cene prate lokalne troškove rada.
Ipak, plate nisu jedini faktor, tu su i udaljenost, distribucija, regulativa i sama granica, koji povećavaju troškove, pa identični proizvodi ne koštaju isto svuda, dok razlike u PDV-u i drugim porezima na potrošnju dodatno pojačavaju te razlike.
Profesor Rajner Morer, penzionisani profesor Univerziteta u Forhajmu, naveo je da nivoi cena u državama članicama Evropske monetarne unije pokazuju jasnu pozitivnu korelaciju sa BDP-om po glavi stanovnika i da su najskuplje evropske zemlje uglavnom su i najbogatije.
(EUpravo zato/Euronews)