Gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonj prošle nedelje je zaustavio čitav javni prevoz na deset minuta kao upozorenje usred finansijskog rata između prestonice i mađarske vlade.

Kako prenose mediji, rat sada ulazi u kritičnu fazu. Ako se situacija ne promeni, Budimpešta će bankrotirati do jeseni. Tih deset minuta bi moglo da se pretvori u deset dana ili deset nedelja.

Kako je sve počelo?

Budimpešta je najvažnije uporište opozicije, a od 2019. godine vodi je Karačonj, rival premijera Viktora Orbána.

Otkako je vladajuća partija Fides, posle skoro decenije vladavine, izgubila kontrolu nad prestonicom, vlasti pokušavaju da je finansijski iscrpe uvođenjem sve većih poreza i sličnim merama.

Putnici ulaze u autobus u Budimpešti
Gradski prevoz u Budimpešti Foto: Jose HERNANDEZ Camera 51 / Shutterstock.com

Jedno od glavnih oružja protiv Budimpešte je tzv. porez na solidarni doprinos, uveden 2012. godine s ciljem da bogatije opštine pomažu siromašnijima. Na papiru, ideja deluje plemenito, ali je u praksi oružje koje se koristi od kada je opozicija preuzela grad.

Godine 2018, dok je prestonicu još vodio Fides, porez na solidarni doprinos (koji vlada svake godine definiše) iznosio je 5 milijardi forinti (oko 12,4 miliona evra)). Ove godine vlada traži neverovatnih 89 milijardi forinti (oko 220,4 miliona evra).

Političari Fidesa tvrde da je 2018. Budimpešta zarađivala znatno manje od svog glavnog izvora prihoda – poreza na lokalne firme. Iako to može biti tačno, tada je solidarni doprinos predstavljao samo 3 odsto prihoda od tog poreza, dok danas iznosi čak 23 procenta. Kada se tome doda i smanjeno finansiranje države, rezultat je katastrofalan.

Prema rečima gradonačelnika, Budimpešta ne bi mogla da isplati ceo iznos čak i kada bi zatvorila sva pozorišta, domove za stare, skloništa za beskućnike i prekinula čišćenja ulica i javno osvetljenje.

Ali, ko bi mogao da bude okrivljen za finansijski kolaps prestonice na sledećim izborima?

Fides jasno računa da će to biti opozicija, koju predstavljaju kao nesposobnu da upravlja gradom.

Šta će se dogoditi ako Budimpešta bankrotira?

Ukratko, mađarsku prestonicu bi moglo da snađe smanjenje javnih usluga, potencijalna otpuštanja i otežano privlačenje novih investicija.

Glavni grad generiše oko 37 odsto BDP-a Mađarske, tako da bi posledice mogle da budu pogubne po celu nacionalnu ekonomiju i novčanike svih građana.

(EUpravo zato/European correspondent)