Da li ste znali da je Srbija jedna od tri najveća proizvođača organskog smilja u svetu?

Kada je pre skoro 15 godina, Novica Šutić iz Gornje Mutnice kod Paraćina zasadio prve plantaže smilja ispod Rtnja, ljudi su ga gledali sa čuđenjem. Ova biljka je bila karakteristična za neke druge evropske predele, a smilje sa Hvara je važilo za najkvalitetnije.

Danas, svu količinu ubranog smilja prerađuje u eterično ulje, čija cena na svetskom tržištu iznosi od 400 do 1.400 evra po litru.

Šutić je potpuno zaokružio proces proizvodnje, a biotpad pretvara u pelet koji koristi kao gorivo, stvarajući cirkularnu ekonomiju sa nultom tačkom otpada.

S obzirom na činjenicu da je još tehnički pionir u ovom biznisu, Šutić ne može da pruži tačnu procenu koliki će biti životni vek ove biljke u Srbiji, prenosi Bolja zemlja.

On smatra da bi smilje trebalo da traje između 10 i 15 godina, ali je potrebno nešto manje od decenije da bi se taj period preciznije utvrdio. Bez obzira na prognozu o dugovečnosti ove biljke, ona se već posle treće godine uzgoja može isplatiti.

Ipak, ni ulaganja nisu mala - od 3.000 do 5.000 evra po hektaru.

Za šta može da se koristi smilje?

Smilje se prvenstveno koristi za proizvodnju kozmetičkih preparata, a za ukrašavanje bašta ili terasa često se biraju slamnata ruža i biljka sladić.

Najbolje uspeva sredozemno smilje, zbog čega je najviše zastupljeno na našim prostorima.

Smilje zahteva suv teren, a zemljište ne sme biti kiselo. Ukoliko se zadrži voda posle velikih padavina, smilje, ali i lavanda će imati vrlo loš rod ili će, pak, propasti.

"Besmrtna" biljka

Destilacijom ove biljke koja sadrži visok procenat kolagena pa je zato Francuzi nazivaju "immortelle" (besmrtna), dobija se jedno od najskupljih etarskih ulja na svetu, koje se već vekovima upotrebljava za uklanjanje bora, ožiljaka, strija i modrica.

"U prvoj godini uspete da pokrijete neke elementarne troškove, a novac povratite i počnete da zarađujete u trećoj. Naravno, sve ovo važi samo za one koji znaju šta i kako treba da rade. Mi, sada, imamo veliku proizvodnju i u celom procesu, od branja do destilacije, angažujemo 300 do 500 ljudi, zato što je u pitanju organski proizvod koji se bere ručno", ispričao je Šutić koji u ovom trenutku ima 12 zaposlenih.

Prema njegovim rečima, i u ostatku Srbije, trenutno ne biste mogli da okupite toliki broj stručnjaka za ovu delatnost.

cveće smilja
Happy Window / Alamy / Alamy / Profimedia 

"Dakle, sav uspeh dugujemo dobro uigranom i posvećenom timu. U ovom trenutku imamo 12 zaposlenih koji su odlično obučeni za desetilaciju smilja", dodao je Šutić.

Kako je Šutić jednom prilikom rekao za emisiju Kvadratura kruga, njihova prva sadnja je odgovarala kvalitetu smilja sa Hvara. Međutim, ubrzo su to premašili i može se reći da gaje najkvalitetnije smilje u Srbiji, ali i šire. Pretpostavlja se da iza toge stoje promene u klimatskim uslovima, ali i sastav zemljišta koji vlada u okolini Rtnja.

(EUpravo Zato/Bolja zemlja/RTS/Kvadratura kruga)