Vlasnici malih biznisa u Bugarskoj pripremaju se za prelazak na evro: Čega se plaše preduzetnici?

Od 1. januara 2026. Bugarska zvanično prelazi sa leva na evro, što izaziva zabrinutost među vlasnicima malih biznisa. Iako ekonomski pokazatelji izgledaju pozitivno, brojni preduzetnici strahuju od inflacije, pada kupovne moći i operativnih problema tokom prelaznog perioda kada će obe valute biti u opticaju.

Evro Foto: Andrey_Popov/Shutterstock

Zvaničnici Evropske unije dali su u junu zeleno svetlo da Bugarska postane 21. članica evrozone, projekta čiji je cilj jače povezivanje zemalja članica. Međutim, mali preduzetnici u Bugarskoj s nelagodom očekuju promenu nacionalne valute, strahujući da bi to mogla biti još jedna u nizu kriza koje moraju da prebrode.

Bugarska, sa 6,4 miliona stanovnika, planira da 1. januara 2026. godine zameni lev evrom, što kod mnogih izaziva zabrinutost.

U gradu Haskovu na jugu Bugarske, porodica Terziev vodi prodavnicu organske hrane već više od decenije. Iako su već prošli kroz razne krize, sada ih čeka nova - prelazak na evro.

Vlasnik prodavnice, Nikolaj Terziev, kaže da je već počeo da ističe cene u evrima, ali uz veliku neizvesnost.

"Nijedan trgovac nije ekonomista. Zabrinjava nas ono što čujemo od prijatelja iz zemalja koje su već prešle na evro. Kažu da ekonomski pokazatelji rastu, ali da narod siromaši. A velike firme više zarađuju", objašnjava Terziev.

Rastu cene, a kupovna moć ostaje niska

Bugarska je specifična po tome što je još 1999. godine, pre ulaska u EU 2007, vezala lev za evro. Takođe, ima veoma nizak nivo javnog duga - samo 24,1% BDP-a, što je znatno ispod evrozonskog kriterijuma od 60%.

Poslednji korak ka evru bio je snižavanje inflacije ispod referentne vrednosti od 2,8% - ili najviše 1,5% iznad prosečne inflacije tri zemlje sa najnižom inflacijom u evrozoni.

Ipak, u poslednjih mesec dana primećen je rast cena kod dobavljača, što dodatno izaziva strah od bankrota.

"Nama evro sam po sebi nije problem. Problem su razlozi zbog kojih cene rastu. Jednostavno, kada sve poskupi, a narod nema para, ljudi manje kupuju i mi manje prodajemo", kaže Terziev.

Najveći izazov očekuje se u januaru 2026, kada će mesec dana paralelno biti u opticaju i evro i lev.

"Već sad znamo da će početak januara biti haotičan. Moraćemo da vraćamo kusur u evrima, da računamo u evrocentima. Stalno ćemo morati da idemo u banku da menjamo lev u evro. Radićemo i istovremeno razmenjivati novac. Fizički ne znam kako ćemo to izdržati", objašnjava Terziev za Euronews Bugarska.

Podeljena mišljenja građana

Međutim, nisu svi Terzievovi kupci zabrinuti zbog prelaska na evro.

Poslednje istraživanje Eurobarometra pokazuje da je 50% Bugara protiv, dok 43% podržava prelazak.

Među razlozima protivljenja najčešće se navode strah od inflacije, nepoverenje u institucije - s obzirom da je zemlja imala sedam vlada u četiri godine, kao i dezinformacije koje kruže društvenim mrežama. U Haskovu, mnogi građani još ne razmišljaju o zameni novca.

"Nemam šta da menjam", kaže jedan kupac.

"Apsurdno je. Biram da ostanem optimista i nadam se da neće ni biti potrebe", dodaje drugi.

S druge strane, ima i onih koji imaju poverenja u proces.

"Veoma sam srećna što Bugarska prelazi na evro. Nadam se da će to pomoći našoj ekonomiji. Nisam zabrinuta", kaže Monika Bojuklieva.

"Ne mislim da evro izaziva inflaciju, to su drugi faktori. Nadam se da će sve proći glatko i da neće biti drastičnih poskupljenja", dodaje ona.

Šta sledi?

Evropski parlament je prošlog meseca i zvanično odobrio ulazak Bugarske u evrozonu. Od 8. avgusta, sve cene u prodavnicama moraće da budu izražene i u levima i u evrima. Sve banke će biti u obavezi da besplatno menjaju lev u evro do kraja 2026.

Bugarska narodna banka će, bez vremenskog ograničenja, menjati novčanice i kovanice iz leva u evro.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)