Polovina sveta još čeka jednakost: Zašto je rodna ravnopravnost ključ održivog razvoja

Rodna ravnopravnost nije samo pitanje pravde, ona je osnova za miran, prosperitetan i održiv svet. Iako je postignut određeni napredak u poslednjih nekoliko decenija, globalni ciljevi za 2030. godinu i dalje izgledaju nedostižno.
Zajedništvo - ženske i muške ruke Foto: Shutterstock/PeopleImages

Decenije napretka su iza nas, ali milioni žena i devojčica i dalje se suočavaju sa nasiljem, diskriminacijom i ograničenim pravima.

Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena i devojčica, poznati kao Cilj 5 Ujedinjenih nacija, od suštinskog su značaja za održivi razvoj.

Žene čine polovinu svetske populacije, ali njihov društveni i ekonomski potencijal često ostaje neiskorišćen zbog sistemskih barijera.

Globalno, žene i dalje čine samo oko 30 odsto menadžerskih pozicija, dok provode skoro dva i po puta više vremena na neplaćenom kućnom i porodičnom radu u odnosu na muškarce.

Na trenutnom nivou napretka, postizanje potpune rodne ravnopravnosti moglo bi trajati vekovima: oko 300 godina za potpuno ukidanje dečjih brakova, 286 godina za uklanjanje diskriminatorskih zakona, 140 godina da žene zauzmu jednake pozicije u politici i na rukovodećim mestima, i 47 godina za ravnopravnu zastupljenost u parlamentima.

Napredak koji je postignut

Između 2019. i 2024. godine zabeleženo je 99 pozitivnih zakonskih reformi širom sveta koje su uklonile diskriminatorske zakone i uspostavile okvire za rodnu ravnopravnost.

Deca i adolescentkinje u nekim regionima sada su zaštićenije od ranog braka i ženskog genitalnog sakaćenja (FGM), dok je zastupljenost žena u politici veća nego ikada pre.

Međutim, osnovna obećanja, svet u kojem svaka žena i devojčica uživa puna prava, bez društvenih, ekonomskih i pravnih prepreka, i dalje nisu ispunjena.

Cilj 5 Ujedinjenih nacija

Cilj 5 Ujedinjenih nacija je postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i devojke. Fokus je na uklanjanju diskriminacije, nasilja i prepreka koje ograničavaju njihove mogućnosti, kako bi žene imale jednake šanse u obrazovanju, politici, ekonomiji i društvu, što je ključno za održivi razvoj i prosperitet celog sveta.

Ostale prepreke rodnoj ravnopravnosti

Prema podacima iz 2023. godine, 43,7 odsto udatih žena širom sveta nema kontrolu nad sopstvenim seksualnim i reproduktivnim pravima.

Oko 35 odsto žena u dobi od 15 do 49 godina iskusilo je fizičko ili seksualno nasilje od strane partnera ili trećih lica. Preko 230 miliona žena i devojčica doživelo je FGM, sa ozbiljnim rizicima po zdravlje, uključujući krvarenje, infekcije, komplikacije pri porođaju i smrt.

Takva nasilja ne ugrožavaju samo pojedince, ona direktno narušavaju kvalitet života i ekonomske, društvene i političke mogućnosti žena.

Slikom do promene, projekat UNDP Srbija Foto: Marija Erdelji

Zašto je ovo važno za sve nas?

Rodna ravnopravnost utiče na sve aspekte društva: od smanjenja siromaštva do boljeg obrazovanja, zdravstva i zaštite.

Napredak u ovoj oblasti koristi svima, ne samo ženama i devojčicama.

Šta se može učiniti?

Devojčice mogu ostati u školi i podržavati vršnjakinje, dok žene mogu prepoznavati i uklanjati nesvesne predrasude koje blokiraju jednakost.

Muškarci i dečaci mogu aktivno podržavati žene u borbi za prava i negovati zdrave i poštovane međuljudske odnose.

Programi poput Spotlight Initiative, partnerstva EU i UN-a, ciljaju na eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama i devojčicama i predstavljaju najveći globalni poduhvat u ovoj oblasti.

Podaci i ciljevi

  • U 61 od 131 zemlje još uvek postoje zakonske prepreke koje ženama ograničavaju iste poslove kao i muškarcima.
  • U 38 država minimalna starost za brak je 18 godina, bez izuzetaka.
  • U 63 zemlje silovanje je zakonski definisano bez pristanka.
  • U sub-Saharskoj Africi 31 % devojčica je u braku pre 18. godine.
  • Žene drže 27,2 % mesta u nacionalnim parlamentima, što je blagi napredak u poslednjoj deceniji.

Iako je vidljiv napredak, političko liderstvo, ulaganja i sveobuhvatne reforme ostaju ključni za uklanjanje sistemskih barijera i postizanje rodne ravnopravnosti do 2030. godine.

Korišćeni podaci u tekstu su deo The Sustainable Development Goals Report 2025.

(M.A./EUpravo zato)