"Mislim da svetu treba mnogo više mladih, besnih žena. Posebno uz sve što se danas dešava", poručila je švedska aktivistkinja Greta Tunberg novinarima u Parizu 2025. godine.
Feminizam retko predstavlja prvo rešenje koje ljudima padne na pamet kada je reč o klimatskim promenama. Ipak, istraživanja pokazuju da unapređenje rodne ravnopravnosti ima pozitivan uticaj na ublažavanje klimatskih promena.
Zemlje sa većim stepenom rodne ravnopravnosti bolje su pripremljene za prilagođavanje klimatskim promenama, pokazalo je istraživanje iz 2024. godine.
Kada neka država unapredi rodnu ravnopravnost za samo 1%, njena sposobnost da se prilagodi klimatskim promenama poboljšava se za 0,6%. To znači da je spremnija za poplave, suše i ekstremne vrućine, a samim tim je stanovništvo manje izloženo štetnim posledicama.
"Nije me iznenadila veza klime i rodne ravnopravnosti, već njen obim", rekla je istraživačica javnog zdravlja Ana-Katarina Pinjo-Gomeš, koja je vodila studiju, prenosi "European Correspondent".
Kada žene imaju više prava, resursa i moći odlučivanja, zajednice postaju otpornije jer se koristi znanje i kapacitet celokupnog stanovništva, a ne samo jednog njegovog dela.
Žene takođe zasnivaju svoj klimatski aktivizam na vrednostima saosećanja, pravednosti i brige za druge, koje im se usađuju od najranijeg uzrasta.
Te vrednosti se pretvaraju u snažniju brigu za životnu sredinu, podstičući žene da idu ka ekološki prihvatljivijim navikama i "zelenijim" izbornim opredeljenjima u odnosu na muškarce, pogotovo širom severne i zapadne Evrope.
Žene nose najveći teret
Žene, naročito one iz autohtonih zajednica i drugih marginalizovanih grupa, podložnije su posledicama klimatskih promena.
U najgorem scenariju, do 2050. godine čak 158 miliona više žena i devojčica širom sveta moglo bi da budu gurnuto u ekstremno siromaštvo. Trenutno se 47,8 miliona više žena nego muškaraca suočava sa nesigurnošću u snabdevanju hranom.
Pinjo-Gomeš ukazuje na biofiziološke i socioekonomske faktore. Žene u proseku žive duže od muškaraca, što znači da su duže izložene posledicama klimatskih promena.
U zemljama sa niskim i srednjim prihodima, žene takođe nose veći teret obezbeđivanja hrane, vode i goriva. Kako ekstremni vremenski uslovi čine ove resurse oskudnijim, teret raste, često primoravajući devojčice da ranije napuste školu kako bi pomogle majkama.
Klimatske promene utiču čak i na zdravlje majki i novorođenčadi: ekstremne vrućine povećavaju pojavu mrtvorođenčadi, dok zagađenje vazduha, dim od šumskih požara i hormonski poremećaji povećavaju rizik od preeklampsije i prevremenog porođaja. Prirodne katastrofe takođe ograničavaju pristup zdravstvenim uslugama.
Osnaživanje kao klimatsko rešenje
"Sledeći put kada budemo pravili agendu, u njoj bi zaista trebalo da stoji da je feminizam važan za planetu", rekla je stručnjakinja za statistiku u UN Women Antra Bat.
Bat smatra da samopouzdanje treba da se razvija od detinjstva: obrazovanje osnažuje devojčice da se upoznaju sa svojim pravima, prepoznaju prilike i zarađuju.
"Treba ih učiti da mogu sve. Kada počnete da dajete ženama moć, stvarate pionirke. One će povući i druge sa sobom", dodala je.
Ipak, upozorava da čak i kada su žene prisutne u procesima odlučivanja, njihovi doprinosi ne dovode uvek do klimatskih politika koje uzimaju u obzir rodnu perspektivu. Učešće žena onda bude krajnje simbolično, ograničeno neravnotežom moći i institucionalnim preprekama.
Ipak, Pinjo-Gomeš i Bat se slažu da bi svi trebalo da budu odgovorni da svet treba učiniti više feminističkim. Kako muškarci trenutno drže većinu pozicija moći, oni moraju da budu deo promena.
Ali promena stavova nije dovoljna ako mesta za odlučivanje ostaju ista. Najjednostavnije rešenje? Više žena na liderskim pozicijama.
"Glasajte za žene", preporučuje Pinjo-Gomeš.
Dugačak put je pred nama
Kada je reč o šefovima delegacija na klimatskom skupu COP30, koji se održao u Brazilu, žene su činile svega 34%. Takođe, samo 43% zemalja u nedavnom istraživanju Ujedinjenih nacija uključilo je žene iz nedovoljno zastupljenih, marginalizovanih ili autohtonih grupa u klimatske konsultacije.
Globalna rodna ravnopravnost je 2025. dostigla procenjenih 68,8%. U Evropi je 75% zemalja pokazalo napredak u četiri oblasti: ekonomske prilike, obrazovanje, zdravlje i političko liderstvo.
Island, Finska, Norveška i Švedska konstantno su među prvih deset od 2006. godine.
Ipak, nijedna ekonomija nije postigla punu rodnu ravnopravnost. Evropa je od 2006. smanjila ukupni jaz za samo 6,3 procentna poena.
"Evropa je mnogo bolje prilagođena u poređenju sa drugim regionima. Ali žene se i dalje suočavaju sa preprekama kada je reč o zapošljavanju, razlike u platama i dalje postoje, a žene su i dalje potcenjene u Evropi", rekla je Pinjo-Gomeš.
Žene deluju tamo gde mogu. U Bosni i Hercegovini, lokalne žene su se suprotstavile izgradnji hidroelektrane na reci Kruščici.
"Kada ženama date priliku, one rade ono što mogu", rekla je Bat.
"Ali da li zaista dobijaju dovoljno prilika za to?", upitala je.
(EUpravo zato/European Correspondent)