Maria Branjas bila je najstarija osoba na svetu kada je preminula u Španiji prošle godine u 117. godini. Ali, njen genetski profil ukazuje na to da je njeno biološko telo bilo znatno "mlađe" od kalendarskih godina koje je imala.

Zdravstveni stručnjaci i šira javnost godinama su fascinirani takozvanim superstogodišnjacima, osobama koje dožive 110 ili više godina,  jer veruju da u njihovoj dugovečnosti leže ključni odgovori na pitanje zdravog starenja.

Branjas je, pre nego što je preminula u avgustu 2024, pristala da učestvuje u istraživanju grupe španskih naučnika.

Kada je imala 116 godina, istraživači su uzeli uzorke njene krvi, pljuvačke, urina i stolice kako bi analizirali njen genetski materijal i mikrobiom, a zatim uporedili rezultate sa podacima osoba slične starosti.

Iako je imala tipične biološke markere starosti, skraćene telomere (pokazatelj ćelijskog starenja), prisustvo određenih B ćelija koje se nagomilavaju s godinama, kao i klonalnu hematopoezu (stanje povezano sa starenjem), njen organizam je pokazivao i zapanjujuće "mlade" karakteristike.

Imala je nizak nivo upalnih procesa u organizmu, "podmlađeno" zdravlje creva i epigenom koji je ukazivao na mladalačku aktivnost gena uprkos godinama.

Naučnici su je opisali kao "izuzetnu osobu", ističući da su u njenom genetskom kodu pronašli retke varijacije koje su je verovatno štitile od uobičajenih hroničnih bolesti, uključujući srčana oboljenja, dijabetes i neurodegenerativne bolesti poput Alchajmera i Parkinsona.

Njihova otkrića, objavljena u časopisu Cell Reports Medicine, pružaju, kako kažu, "nov pogled na biologiju ljudskog starenja" i otvaraju mogućnosti za otkrivanje biomarkera zdravog starenja, kao i potencijalne strategije za produženje životnog veka.

Iako genetika nesumnjivo igra važnu ulogu, istraživači su pokušali da otkriju i koje su životne navike mogle doprineti Marijinom dugovečnom i zdravom životu.

Kako navode, svakodnevno je konzumirala oko tri jogurta, što je možda pozitivno uticalo na zdravlje creva i održavanje telesne težine.

Pridržavala se uglavnom mediteranske ishrane, imala zdrave navike spavanja, bila fizički aktivna i mentalno stabilna.

Pored toga, Marija je vodila bogat društveni život, redovno se bavila hobijima poput čitanja, sviranja klavira i rada u bašti - ukratko, imala je ispunjen i uravnotežen život.

"Svi ovi podaci pokazuju da starenje i bolest, pod određenim uslovima, mogu biti razdvojeni", zaključuju istraživači, dodajući da to osporava uverenje da su starost i bolest neizbežno povezani.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)