korisni saveti

Koje suplemente bi trebalo uzimati, a koji vam nisu potrebni? Prof. dr Vešović otkriva kako da napravite izbor

Suplementi nisu svima potrebni, a pravi izbor zavisi od potreba organizma. Saznajte koje dodatke ishrani vredi razmotriti, koliko dugo ih treba uzimati i zašto je važna pravilna doza. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Pravilna suplementacija može da doprinese očuvanju zdravlju, a dva suplementa se posebno izdvajaju Foto: New Africa/Shutterstock, Privatna arhiva

Suplementi su postali deo svakodnevice mnogih ljudi, ali njihova korist ne zavisi samo od toga šta uzimamo, već i od toga da li su našem organizmu uopšte potrebni. Prof. dr Dušan Vešović, specijalista medicine rada i farmacije i lekar integrativne medicine, na Instagramu objašnjava zašto bi suplementacija trebalo da bude prilagođena svakom pojedincu, koliko je važno strpljenje da bi se osetili njeni efekti i koje hranljive materije posebno preporučuje za očuvanje zdravlja.

"Ono što svima preporučujem jeste uzimanje omega-3 masnih kiselina, koje blagotvorno deluju na krvne sudove i na masnoće u krvi. Ove kiseline najviše se nalaze u plavoj ribi, a mi generalno nemamo naviku da je jedemo. Dakle, skuša je na vrhu, pa onda haringa, pa tuna, inćuni, losos i tako dalje. Skušu preporučujem svima, ribu koja nije iz uzgoja i koja je svima dostupna. Možda se njen miris ne dopada većini našeg stanovništva, ali je izuzetno zdrava. Dva puta nedeljno minimum", savetuje prof. dr Vešović i dodaje da uz to, čak i ako jedemo ribu, nije loše uzimati omega-3 masne kiseline.

"Iz iskustva govorim da je vitamin D u deficitu kod naših ljudi. Zato bi trebalo da uradimo analizu vitamina D u krvi i bilo bi dobro, ukoliko je ta vrednost niska, da se posavetujemo koji vitamin D da uzimamo", sugeriše profesor.

Omega 3 masne kiseline blagotvorno deluju na krvne sudove i na masnoće u krvi, dok je nedostatak vitamina D kod nas čest Foto: Shutterstock

Kako izvući najveću korist od suplemenata

Prof. dr Vešović zagovornik je uzimanja suplemenata, ali ističe da bi suplementacija trebalo da bude personalizovana.

"Prvo treba da razumemo da li je osobi s kojom razgovaramo potreban suplement. Ako jeste, onda da vidimo koji suplement, u kojoj dozi, koliko dugo i sa kojim ciljem. Nakon što dođemo do neke tačke, razmišljamo da li toj osobi suplement više nije potreban ili treba da nastavimo sa suplementacijom", navodi doktor. 

Koji suplement, u kojoj dozi, koliko dugo i sa kojim ciljem, pitanja su za lekare, a ne za laike Foto: Shutterstock

Kod suplemenata, za razliku od lekova, efekat može da se očekuje nakon određenog vremenskog perioda, jer suplement treba da "popuni neki jaz koji postoji u organizmu".

"Primera radi, ako imamo deficit magnezijuma, neophodno je da ga uzimamo neko vreme kako bismo taj jaz popunili i osetili neki boljitak u smislu više energije, ne igra nam kapak, nemamo grčeve, ustajemo odmorni i tako dalje. Za razliku od toga, kod lekova je efekat trenutan, ali nismo ušli u suštinu rešavanja problema, pa će se problem ponovo javiti. Znači, trebalo bi da budemo strpljivi i sačekamo efekat suplementa koji uzimamo", poručuje prof. dr Dušan Vešović.

Foto: Prevencija kao garancija

Izvor: Kurir.Zdravlje/Nataša Lazović