Energetska pića odavno nisu rezervisana samo za vozače koji pokušavaju da ostanu budni tokom dugih putovanja ili studente koji spremaju ispite do kasno u noć. Danas ih koriste i ljudi koji žele dodatnu energiju pre treninga, tokom napornog radnog dana ili jednostavno traže brzi podsticaj kada se osećaju umorno.

Međutim, nova analiza američkih istraživača ukazuje na to da sastojci koji obećavaju veću budnost i izdržljivost imaju i neželjene posledice po kardiovaskularni sistem.

Istraživači su analizirali više od 28.000 prijava neželjenih efekata zabeleženih u bazi Američke agencije za hranu i lekove (FDA), između 2017. i 2025. godine. Posebno su izdvojili 854 prijave koje su se odnosile na proizvode sa kofeinom ili drugim stimulansima, uključujući energetska pića i određene dodatke ishrani.

Rezultati su pokazali da je srčani zastoj u prijavama bio približno 11 puta češće povezan sa proizvodima koji sadrže kofein i druge stimulanse nego sa proizvodima bez tih sastojaka. Srčani udari su bili zastupljeni oko 4,5 puta češće, dok su poremećaji srčanog ritma koji potiču iz komora srca i osećaj lupanja srca zabeleženi približno četiri puta češće.

Istraživači su uočili i češće prijave ubrzanog rada srca, bola u grudima i nesvestice. Posebnu pažnju privukla je starosna struktura prijavljenih slučajeva: oko 45 odsto prijava koje su povezivale proizvode sa kofeinom i stimulansima sa kardiovaskularnim događajima odnosilo se na osobe između 18 i 34 godine.

Ovaj podatak je značajan jer se mladi odrasli uglavnom ne smatraju grupom sa visokim rizikom od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.

Koliko kofeina zapravo unosimo?

Jedan od problema sa energetskim pićima jeste što količina kofeina znatno varira od proizvoda do proizvoda. Pored toga, potrošači često ne računaju ukupan unos kofeina tokom dana, naročito kada kombinuju kafu, energetska pića i suplemente za trening.

Stručnjaci, unos do 400 miligrama kofeina dnevno uglavnom smatraju bezbednim za većinu zdravih odraslih osoba. Ipak, ta količina nije univerzalna preporuka za svakoga.

Neka energetska pića sadrže i do tri puta više kofeina po jedinici zapremine u poređenju sa običnom crnom kafom, dok pojedini suplementi koji se koriste pre treninga imaju više od 12 puta veću koncentraciju ovog stimulansa.

Energetska pića
Foto: Shutterstock

Dodatni problem predstavlja činjenica da ovi proizvodi često sadrže i druge supstance koje podstiču aktivnost nervnog i kardiovaskularnog sistema. Među njima su guarana, ekstrakti zelenog čaja i kafe. Kada se kombinuju, njihovi efekti dodatno povećavaju ukupno stimulativno opterećenje organizma.

Zašto se mladi ističu?

Istraživači još nemaju konačan odgovor na pitanje zbog čega se povezanost između stimulativnih proizvoda i srčanih problema toliko često pojavljuje upravo kod mlađih odraslih individua.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste učestalost konzumiranja ovih proizvoda u toj starosnoj grupi. Dodatni značaj imaju i okolnosti u kojima se koriste: na primer, konzumiranje energetskih napitaka neposredno pre intenzivnog fizičkog napora ili njihovo kombinovanje sa alkoholom i drugim psihoaktivnim supstancama.

Ipak, kako podaci potiču iz sistema dobrovoljnog prijavljivanja neželjenih događaja, što znači da ne postoji pouzdana informacija o tome koliko je ukupno ljudi koristilo ove proizvode bez ikakvih posledica. Takođe, nije moguće da se utvrdi koliko slučajeva nije prijavljeno.

Zbog toga se na osnovu ove analize ne može zaključiti da su energetska pića direktno izazvala srčani zastoj ili infarkt. Moguće je da su na pojavu zdravstvenih problema uticali i drugi faktori, uključujući prethodno postojeća oboljenja i istovremenu upotrebu drugih supstanci.

Istraživanje je predstavljeno na naučnom skupu Američkog udruženja za srce 2026. godine, ali rezultati objavljeni u obliku sažetka još nisu prošli punu recenziju naučnog rada. Autori zato naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja, kao i sistematičnije praćenje bezbednosti proizvoda koji sadrže visoke koncentracije kofeina i drugih stimulansa.

Kako stimulansi utiču na zdravlje srca?
Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato)