Priča je bila duboko ukorenjena, te su je brojni doktori pripisivali kao dijetetsku smernicu svima koji imaju problem sa holesterolom. Međutim, smernice u SAD-u su nakon studija iz 2016. godine izmenjene.

Da li je u pitanju neprijatelj ili pogrešno shvaćen pojam?

Ukoliko upitate bilo kog stručnjaka za ishranu, on će vam reći da žumance zaista sadrži dosta holesterola, ali odnos između holesterola u hrani i onog u krvi nije tako jednostavan kao što smo ranije mislili.

Većina holesterola u našem telu ne dolazi direktno iz hrane nego se stvara u jetri. Drugim rečima, ono što jedemo ne diktira automatski nivo holesterola u krvi.

Decenijama su smernice o zdravoj ishrani savetovale ograničavanje holesterola na manje od 300 mg dnevno. Ovo je direktno uticalo na reputaciju konzumacije jaja i posebno žumanaca, kao nečega što "treba izbegavati". Ali ta preporuka je uklonjena 2016. godine, jer podaci iz istraživanja nisu podržali direktnu vezu između holesterola iz hrane i srčanih bolesti.

Ko je pravi krivac?

Naučnici su otkrili da je umesto holesterola iz hrane, zasićena mast ono što najviše utiče na nivo lošeg LDL holesterola u krvi. Ove masti se nalaze u puteru, masnom mesu, punomasnim mlečnim proizvodima i nekim biljnim uljima poput kokosovog.

Drugim rečima, način na koji pripremate jaja, ili šta jedete uz njih, često je važniji faktor za srce nego samo žumance. Jaja pržena u gustom sloju putera uz dodatak slanine i belog hleba, različiti su od jaja spremljenih sa povrćem i na maslinovom ulju.

Nezdrava ishrana_2606552023.jpg
Foto: Shutterstock

Takođe, treba uzeti u obzir da žumance nije samo holesterol, on je pun vitamina (A, D, E, K), proteina, folata, luteina, zeaksantina i holina, hranljivih materija koje mnogi ljudi teško dobijaju iz drugih izvora.

Šta činiti?

Doktori se slažu da ne postoji univerzalna preporuka, jer se količine razlikuju od osobe do osobe. Kod većine zdravih osoba, jedno do dva jaja dnevno ne povećavaju značajno LDL holesterol, te ona mogu biti deo zdrave ishrane.

Važno je znati

Postoje tzv. "hiper-responderi", osobe kod kojih unos holesterola iz hrane može dovesti do izraženijeg porasta LDL vrednosti u krvi. Genetika, insulinska rezistencija, dijabetes tipa 2, kao i ukupni obrazac ishrane, igraju važnu ulogu u tome kako telo metaboliše holesterol.

Za ljude sa već postojećim problemima sa holesterolom ili porodičnom istorijom kardiovaskularnih bolesti, savet lekara i redovne analize krvi, predstavljaju jedini pravi izvor informacija o najoptimalnijoj količini jaja koju bi trebali da unose.

Jaja, posebno njihovi žuti delovi, dugo su bila meta. Ali nova istraživanja pokazuju da žumanca nisu toliko loša za naše zdravlje kao što se pre mislilo. Ona su nutritivno bogata, a potencijalno mogu biti deo zdrave ishrane, dok njihov uticaj na holesterol u krvi predstavlja mnogo kompleksniji model od "holesterol = loše".

Veza između jaja u ishrani i kardiovaskularnih bolesti
Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato/ScienceDirect/BMJ)