Od 2012. godine, kada je uvedena Evropska građanska inicijativa (EGI), građani Evropske unije imaju demokratsko pravo da predlože donošenje novih evropskih zakona na određene teme. U tom periodu registrovana je 121 inicijativa, od ozbiljnih predloga u vezi sa zdravljem, pravima potrošača i zaštitom životne sredine, do potpuno neobičnih ideja.
Evropska građanska inicijativa omogućava svakoj grupi građana da Evropskoj komisiji iznese zakonodavni predlog u oblastima u kojima EU ima nadležnost. Iako većina predloga pokriva značajna politička pitanja poput zaštite životinja, zdravlja ili potrošačkih prava, bilo je i onih koji su znatno odudarali od uobičajenih tema.
Među njima su bili predlozi za potpunu zabranu uzgoja životinja na farmama, uvođenje posebnog evropskog praznika u čast bivšeg italijanskog premijera Marija Dragija, pa čak i ideja da se evropska himna ubuduće peva isključivo na esperantu.
Kako funkcioniše Evropska građanska inicijativa
Svaku inicijativu mora da predloži najmanje sedam građana EU iz isto toliko država članica. Kada inicijativa dobije odobrenje, organizatori imaju 12 meseci da prikupe milion potpisa punoletnih građana, i to iz najmanje sedam zemalja, pri čemu u svakoj moraju dostići minimalni nacionalni prag. Potpisi se mogu prikupljati elektronski ili na papiru. Nakon što se dostigne potreban broj, predlog se prosleđuje Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu.
Komisija je dužna da u roku od šest meseci odgovori, iako nije pravno obavezna da predloži novi zakon. Mora javno objasniti da li namerava da preduzme mere i, ako ne, zbog čega.
Inicijative koje su u toku
Trenutno je sedam inicijativa u fazi prikupljanja potpisa, a dve se izdvajaju po podršci.
Jedna nosi naziv "Stop uništavanju video igara" i ima cilj da spreči izdavače da na daljinu onemogućavaju pristup igrama nakon njihovog izlaska, što se često dešava kod onlajn igara koje prestanu da budu isplative. Druga, "Stop okrutnosti, stop klanju", zagovara postepeno zatvaranje svih farmi životinja u EU, uz godišnje smanjenje njihovog broja za 50 odsto i podršku prelasku na biljne proteine i meso proizvedeno u laboratoriji.
Ovaj poslednji predlog uklapa se u širi trend, od deset inicijativa koje su do sada prešle prag od milion potpisa i dobile zvaničan odgovor Komisije, nekoliko se bavilo zaštitom životinja i životne sredine. Među njima su bile i one koje su tražile zabranu uzgoja krzna, zabranu trgovine perajima ajkula, zabranu upotrebe kontroverznog herbicida glifosata u EU, kao i ukidanje kaveza i boksova za krmače na farmama.
Bilo je i inicijativa izvan ovih tema. Jedna je tražila da EU prekine finansiranje aktivnosti koje uključuju uništavanje ljudskih embriona, čime bi se ograničila istraživanja matičnih ćelija, što je otvorilo debatu o naučnoj slobodi i bioetici.
Najneobičniji predlozi
Od 2012. godine registrovana je 121 inicijativa, od kojih je 23 odbijeno još u fazi registracije. Među najneobičnijima je bio predlog iz 2012. da se evropska himna peva samo na esperantu, što je Komisija odbila zbog nedostatka pravne osnove.
Godinu dana kasnije stigao je predlog da se prostitucija zabrani u celoj EU, a 2014. čak i inicijativa za ukidanje Evropskog parlamenta. Tokom pregovora o Bregzitu 2018. pokrenuta je inicijativa za održavanje referenduma u celoj EU o odluci Ujedinjenog Kraljevstva da napusti Uniju. Svi ti predlozi su odbijeni iz istog razloga, nepostojanja pravnog okvira u zakonodavstvu EU.
Bilo je i inicijativa koje su prihvaćene, ali nisu uspele da skupe dovoljan broj potpisa.
Na primer, ideja da se 26. jul proglasi "Evropskim danom ma šta bilo", u čast čuvene izjave Marija Dragija, dobila je samo 254 potpisa, mahom iz Italije i Francuske. Predlog da se ograniči uvođenje 5G mreže imao je više od 83.000 pristalica, ali i dalje daleko ispod potrebnog miliona.
Više puta je predlagan i univerzalni osnovni prihod na nivou cele EU, i 2013. i 2020, ali oba pokušaja nisu dosegla potreban broj potpisa, što pokazuje da ideja još uvek nema široku podršku među Evropljanima.
(EUpravo zato/Euronews)