Pre 79 godina je potpisana osnivačka Povelja Organizacije Ujedinjenih nacija.

Ratifikovanjem stalnih članica Saveta bezbednosti – Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Kine, Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza, Povelja je stupila na snagu.

Generalna skupština Organizacije Ujedinjenih nacija 1947. godine usvojila je odluku da se datum njenog stupanja na snagu nadalje obeležava kao Dan UN.

Dan Ujedinjenih nacija, 24. oktobar, proglašen je međunarodnim praznikom 1971. godine.

Ne samo UN, već i MMF, Svetska banka...

Povelja, kao i čitav koncept Ujedinjenih nacija izrasli su iz iskustva Drugog svetskog rata.

Saveznici su poučeni užasnim iskustvima koje je taj rat doneo želeli da uspostave telo koje bi regulisalo odnose među državama, u nadi da će, koliko je moguće, biti predupređene moguće opasnosti u budućnosti.

Nije bila reč samo o političkim principima i odnosima nego i o merama međunarodne ekonomske saradnje koje je takođe trebalo da onemoguće krupne ekonomske lomove, pa onda i potencijalno politički opasne situacije.

Tako su stvoreni Međunarodni monetarni fond, Svetska banka i druga slična tela.

Ideja je bila da se stvori bitno efikasnije telo od međuratnog Društva naroda koje je, formalno, raspušteno 18. aprila 1946.

Sala Saveta bezbednosti UN u sedištu UN u Njujorku
Xie E / Xinhua News / Profimedia Zasedanje Saveta bezbednosti u Njujorku

Prethodno, Povelja UN je razmatrana i uobličena tokom Konferencije u San Francisku, koja je započela 25. aprila 1945. Povelju su potom, posle dvomesečnog rada, potpisali predstavnici 50 zemalja, 26. juna te godine, u San Francisku.

Sadržala je tumačenje ciljeva OUN, razradu strukture i tela organizacije koja je tada bila u osnivanju. Precizirani su glavni organi, kao Savet bezbednosti, Generalna skupština, Međunarodni sud pravde, Ekonomski i socijalni savet, Starateljski savet.

Obavezujući principi povelje UN

Poveljom su članice obavezane da neguju mir, međunarno pravo, bezbednost, ali i da usaglašavaju ekonomske i socijalne mere, poštuju ljudska prava.

Dokument počinje preambulom, i sadrži ukupno 111 članova raspoređenih u 19 poglavlja.

Preambula sadrži opštu izjavu o ciljevima organizacije i proklamuje obavezu da se članice drže ugovorenog. Oblikovana je uglavnom po uzoru na ustavna načela SAD.

Vizija sveta

Nadalje su u 19 poglavlja razrađeni svi detalji funkcionisanja OUN.

Okvir Ujedinjenih nacija stvaran je na više skupova predstavnika zemalja saveznica tokom Drugog svetskog rata, počev od Konferencije održane u Londonu 12. juna 1941, kada je objavljena zajednička Izjava o ciljevima i principima zajedničke borbe.

Sastavni deo bila je i vizija sveta po okončanju rata. Već tada je naglašena potreba da u budućem svetu valja izgraditi ekonomsku i socijalnu stabilnost za sve. U tom smislu proklamovana je potreba međusobne saradnje "slobodnih naroda" kako u ratnim naporima tako i u izgradnji poratnog sveta.

Atlantska povelja

Usledila je dva meseca docnije zajednička izjava Sjedinjenih država i Ujedinjenog Kraljevstva, koja je donela razradu pomenutih načela.

Taj dokument u istoriju je ušao pod nazivom Atlantska povelja.

Osam tačaka tog dokumenta sadržale su manje-više sve ključne odredbe koje će biti unete u osnivačke akte Organizacije Ujedinjenih Nacija.

Prvog dana 1942. predstavnici 30 zemlja saveznica potpisali su Deklaraciju Ujedinjenih nacija, kojom su ponovljeni navedeni principi uz naglasak na zajedničku borbu protiv zemalja Osovine. Tim dokumentom pojavio se izraz Ujedinjene nacije.

Deklaraciju su potpisali i predstavnici Vlade Kraljevine Jugoslavije.

Tokom Konferencije u Dambarton Ouksu, u Džordžtaunu kod Vašingtona, leta/jeseni 1944. (21. avgust 1944 - 7. oktobar 1944) principi su dalje razrađeni i precizirani. Tada je uglavnom usaglašena struktura sistema UN.

Dalja usaglašavanja usledila su tokom savezničke Konferencije na Jalti februara 1945. Tom prilikom precizirano kako će funkcionisati Savet bezbednosti.

Prvo zasedanje Generalne skupštine UN održano je u Londonu, 10. januara 1946. dok se prvo okupljanje Saveta bezbednosti dogodilo nedelju dana kasnije.

U početku je organizacija bila poznata pod nazivom Organizacija ujedinjenih nacija ili OUN. Međutim, od 1950-ih, pominje se mnogo češće kao Ujedinjene nacije ili skraćeno UN.

Kritike Ujedinjenih nacija

UN su bile i na udaru brojnih kritika zbog političkih stavova, ideologije, nejednakosti u predstavljanju, administracije, nemogućnosti da sprovedu odluke i slično. Često se dovodi u pitanje efikasnost ove institucije kako u sprečavanju izbijanja sukoba tako i u pokušajima smirivanja tenzija.

(EUpravo zato/RTS)