Nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio da će osvojiti Grenland, pa preuzeti kontrolu nad Ormuskim moreuzom, njegova administracija je najavila da će sankcionisati najviše zvaničnike Međunarodnog krivičnog suda (MKS) koji istražuju izraelske aktivnosti u Pojasu Gaze.
Američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da će SAD uvesti sankcije predsednici MKS-a, Japanki Tomoko Akane, kao i visokom tužiocu Abdulajeu Sejeu iz Senegala, koji je bio zadužen za istragu ratnih zločina koje je Izrael navodno počinio tokom rata u Gazi.
Rubio je sud opisao kao "korumpirani i fatalno politizovani nadnacionalni sud koji je zlonamerno zloupotrebio svoja ovlašćenja i prekoračio svoj mandat", dodajući da SAD "neće tolerisati njegov napad na suverenitet država".
On je dodao da su oba zvaničnika nastojala da se "procesuiraju zvaničnici čije vlade nisu pristale na nadležnost MKS-a".
Iako ni Izrael ni SAD nisu države članice MKS-a, Palestina je članica od 2015. godine, što sudu omogućava da ispituje zločine za koje se sumnja da su počinjeni na njenoj teritoriji.
Holandija je oštro kritikovala potez SAD, a ministar spoljnih poslova Tom Berendsen rekao je da njegova vlada "ne odobrava sankcije".
Portparol nemačke vlade takođe je rekao da Berlin stoji uz MKS, navodeći da je sud "pozvao na odgovornost one koji su krivi za najteže zločine i da ispunjava svoj mandat upravo onako kako je zamišljeno".
MKS je sankcije opisao kao flagrantni napad na nezavisnost suda.
Sankcije su samo jedna stvar u nizu pokušaja Trampove administracije da diskredituje instituciju sa sedištem u Hagu.
SAD su već uvele sankcije protiv 11 visokih zvaničnika suda, uključujući bivšeg glavnog tužioca Karima Kana.
Rubio je ranije govorio o želji SAD da "rastavi sud ciglu po ciglu", kao i da će pozvati države članice da se povuku iz Rimskog statuta, osnivačkog dokumenta MKS-a.
Venecuela i Čad su nedavno saopštile da će se povući iz ove institucije.
Slično je govorio i Viktor Orban, donedavni mađarski premijer, međutim, kada je poražen na izborima, odluka je povučena.
Svih 27 država članica EU članice su MKS-a.
Ipak, kada je MKS izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, reakcije evropskih zvaničnika su bile različite. Zemlje poput Francuske, Nemačke i Italije su saopštile da neće uhapsiti Netanjahua ukoliko kroči na njihovu teritoriju.
Pojedini visoki poslanici Evropskog parlamenta pozvali su EU da ode korak dalje u osudi novih sankcija.
Zvaničnici EU osudili američke sankcije
Predsednica poslaničke grupe Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, Irace Garsija, pozvala je EU da aktivira takozvani Blokirajući statut, pravnu zaštitu kojom bi kompanijama i bankama sa sedištem u EU bilo nezakonito da poštuju sankcije.
Američke sankcije imale su dubok uticaj na svakodnevni život sudija MKS-a za koje je francuski sudija Nikolas Gilu rekao da bi bile poput "prave civilne smrti" za današnjeg mladog Evropljanina.
Predsednici Evropske komisije i Evropskog saveta, Ursula fon der Lajen i Antonio Košta, izrazili su podršku Međunarodnom krivičnom sudu.
"MKS pomaže da se obezbedi pravda za žrtve nekih od najstrašnijih zločina na svetu", naveli su u zajedničkom saopštenju.
"Da bi obavljao ovaj ključni posao, njegove sudije i zvaničnici moraju da budu u mogućnosti da deluju nezavisno i bez spoljnog pritiska", dodali su.
(EUpravo zato/Euronews)